1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrvatska i Srbija inozemnim ulagačima privlačnije od BiH

Inozemni ulagači u prošloj su godini u Bosni i Hercegovini uložili 313 milijuna eura. Hrvatska je, međutim, u istom razdoblju, privukla više od milijardu eura. Srbija je prošla još bolje.

Euro - Geldstapel © Margit Power - Fotolia.com 20884915

Symbolbild Euro Geldstapel

Za razliku od ranijeg razdoblja, kada je u BiH uglavnom stizao kapital sa zapada, iz Slovenije, Austrije i Njemačke, u prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, u Bosnu i Hercegovinu najviše je investirano iz Rusije - 70 milijuna eura, te iz Srbije 52 milijuna eura. Austrija je s 33,5 milijuna eura na trećem mjestu, a slijede Slovenija, Nizozemska, Njemačka, Turska. Rusi su su, uglavnom, ulagali u Rafineriju nafte u Brodu i Rafineriju ulja u Modriči, a iz Srbije se investiralo u Telekom Srpske, koji je u većinskom vlasništvu Telekoma Srbije, te u tvornicu polietilenskih cijevi u Vlasenici. Njemci su, primjerice, investirali u Tvornicu streljiva i naoružanja u Goradždu, a među najvećim investicijama u prošloj godini je i Al Jazeera Balkans.

Od političke nastabilnosti do sporog pravosuđa

Ekonomist Vjekoslav Domljan

Ekonomist Vjekoslav Domljan

"Strane investicije u BiH, mogle su, međutim, biti, znatno veće, a glavni razlog zbog čega nisu je politička nestabilnost u zemlji", smatra ekonomski analitičar prof. dr Vjekoslav Domljan. Političku nestabilnosti u BiH prof. Domljan ilustrira činjenicom da su u posljednje tri godine institucije u BiH na privremenom financiranju.

Prema studiji Svjetske banke od ukupno 22 grada u Jugostočnoj Europi, koja su uključena u istraživanje, najlošiji uvjeti za ulagače su u bosnakohercegovačkim gradovima Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Elementi koji ukupni investicijski proizvod BiH čine najlošijim u regiji su visoka ukupna fiskalna i parafiskalna davanja, spor povrat PDV-a, spor proces izdavanja građevinskih dozvola, presporo pravosuđe... Primjerice, sud u Mostaru sporove riješava za četiri godine kao u Kabulu, a u Zrenjaninu, u Srbiji, u roku od 10 mjeseci, kao u Sjedinjenin državama.

U isto vrijeme ozračje za strana ulaganja u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na BiH je puno bolji.

U Hrvatskoj i Srbiji bolji uvjeti

„Hrvatska se uključila u proces investicijskog certificiranja regija. Radi se o konceptu razvijenom u SAD koji se implementira u Hrvatskoj. Suština tog koncepta je da se inozemnim ulagačima sve informacije, koje su im potrebne, osiguraju u najkraćem roku, na jednom mjestu. S druge, pak, strane Srbija ima najniže poreze, a daje i konkretne poticaje stranim investitorima", kaže prof Domljan.

Jasmina Halilović

Jasmina Halilović

Glasnogovornica Agencija za promociju stranih ulaganja u BiH Jasmina Halilović kaže, za Deutsche Welle, kako je Agencija u stalnom kontaktu s inozemnim ulagačima kako bi čula njihove primjedbe. „Primjedbe i sugestije stranih investitora FIPA proslijeđuje nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini. Surađujući s državnim i entitetskim institucijama, Vijećem stranih investitora u BiH, kao i međunarodnim institucijama, te izravno sa stranim investitorima, FIPA nastoji ukazati nadležnim vlastima na ključne prepreke u ovoj oblasti, te istovremeno dati konkretne preporuke za unaprijeđenje poslovnog ambijenta", kaže Jasmina Halilović.

Agencija za promociju stranih ulaganja u BiH, FIPA-a, nema, međutim, pojašnjava Halilović, mandat donositi ili mjenjati zakone, i druge propise. To je u nadležnosti vlasti, a one bi, u tomu se slažu stručnjaci, morale popraviti politički, ekonomski i pravni ambijent u zemlji, žele li privući inozemni kapital .