1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Hrvatska i njezinih "sedam grijehova"

Hrvatska je danas dobila godišnje izvješće o napretku. Osim Hrvatske Europska komisija je predstavila također i godišnja izvješća za Tursku, Srbiju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo.

Koliko još godišnjih izvještaja za Hrvatsku do članstva u EU?

Koliko još godišnjih izvještaja za Hrvatsku do članstva u EU?

Naprije o, za Hrvatsku, pozitivnom dijelu. Europska joj je komisija podijelila pohvale za napredak u unutarnjim poslovima i reginalnoj suradnji, zatim za napredak u gospodarstvu, telekomunikacijama i transportu. No, sve ove pohvale vrijede upola manje, jer je Komisija uputila i kritike zbog stanja u pravosuđu, stupnja korupcije i političkog utjecaja na neke medije u Hrvatskoj, prije svega na javne medije.
Hrvatska se mora suočiti sa svojih "sedam grijeha". To su prije svega pravosuđe i korupcija. Nadalje Komisija poručuje da ne postoje izgledi za pristupanje većih skupina zemalja u Europsku uniju, što nije toliko loša vijest za Hrvatsku koliko za ostale zemlje iz regije.

Vrata se privremeno (ipak) zatvaraju

U svojoj strategiji za proširenje Europska komisija poručuje da nakon ulaska Bugarske i Rumunjske u EU 1.1.2007. godine kratkoročno neće biti pristupanja novih zemalja, što se može opet tumačiti da prijam Hrvatske 2009. ili 2010. godine nije isključen. Nadalje je predloženo da se objave mjerila, takozvani "benchmarks" za otvaranje pojedinih poglavlja u pregovorima. U reformi pravosuđa Hrvatska je doduše dobila i pohvale, ali i ohrabrenje da učini više u reformi pravosuđa, javne uprave i u borbi protiv korupcije. S time u vezi traži se od Hrvatske da ojača USKOK i druge ustanove u borbi protiv korupcije. Premda je Hrvatska dobila pohvalu za svoju regionalnu suradnju, od nje se traži da uloži još više napora u rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima.
U izvješću se naglašava da su mediji u Hrvatskoj slobodni sukladno pravilima slobodnog tržišta i natjecanja no Europska je komisija u svojem izvješću upozorila da zemlja nije učinila napredak u ispunjavanju preporuka vezanih uz zakon o HRT-u.
"Zabrinutost koja je izražena u izvješću o napretku iz 2005. godine zbog mogućnosti političkog utjecaja na lokalnoj razini ostaje i dalje. Navedena su dva posebna slučaja povezana za političke TV emisije “Otvoreno” i “Latinica”, gdje je istaknut politički pritisak na javnu televiziju HRT, što prijeti njezinoj neovisnost i izaziva zabrinutost za slobodu medija u Hrvatskoj”, stoju u izvješću Europske komisije u dijelu u kojemu se govori o “Slobodi izražavanja”. U tom se dijelu se spominje i slučaj HINA-e o kojem se kaže da je “procedura imenovanja upravnog odbora državne novinske agencije imala bitne nedostatke”.

Ostale zemlje regije

U izvješću za Srbiju navodi se da Vlada u Beogradu nije ispunila međunarodne obveze i suradnju s Haaškim sudom, a to je glavni uvjet za nastavak pregovora o SSP-u. Za Bosnu i Hercegovinu je ocjenjeno da presporo teče proces ispunjavanja političkih kriterija, a za Crnu Goru da mora pokazati više rezultata u ispunjavanju europskih standarda, jer je korupcija u zemlji još uvijek vrlo proširena te da pravosuđe nije neovisno.

Prve reakcije

Među prvim političarima koji su se očitovali o izvješću i strategiji proširenja Europske unije bio je Bernd Posselt, vanjskopolitički glasnogovonik CSU-a u Europskom parlamentu. U priopćenju koje je naslovio “Izvješća o napretku povlače pogrešne posljedice" Posselt je oštro kritizirao dokumente koji “točne analize kombiniraju s pogrešnim zaključcima”. To se prije svega odnosi na Tursku “zemlju koju se kao neeuropsku državu i zemlju koja ne može dostići europske standarde samo maltretira i destabilizira, umjesto da joj se na stvarnoj osnovi ponudi partnerstvo po mjeri koja bi, za razliku od punopravnog članstva, za obje strane bila od koristi i interesa”.
"Što se tiče Hrvatske", kaže Posselt, “ova zemlja ispunjava kriterije bolje nego neke države članice, pa se zbog toga pristupni pregovori mogu završiti za dvije godine”. Posselt je pozdravio i izvješća o napretku za ostale zemlje regije u kojima je opetovano ukazano na jasnu prespektivu članstva u EU. No, prije toga, upozorava Posselt, “Europska unija mora proći višegodišnju fazu konsolidacije, a građani zemalja jugoistočne Europe uz pomoć EU-a moraju još riješiti velike probleme”. Neophodnim je naveo “stvaranje uvjetovane neovisnosti Kosova najkasnije do proljeća 2007. godine, jedinstvene standarde za manjine za cijelu regiju, demokratizaciju Srbije koja je ugrožena novim radikalizmom, reformu ustava u BiH te političku i gospodarsku stabilizaciju Albanije, Makedonije i Crne Gore”. Posselt ukupnu situaciju u regiji procjenjuje pozitivno. Istovremeno je upozorio na smanjenje civilne i vojne nazočnosti Njemačke i Europske unije na jugoistoku Europe, jer se regija upravo iduće, 2007. godine nalazi pred izrazito teškim i velikim izazovima.