1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hrvatska i NATO

Građani u Hrvatskoj premalo su informirani o novoj ulozi NATO saveza koji pokušava odgovoriti na nove izazove 21. stoljeća.

default

Hoće li se uskoro ovim zastavama pridružiti i hrvatska?

Hrvatska iduće godine očekuje pozivnicu u članstvo NATO saveza, no u samoj Hrvatskoj sve ankete pokazuju da je javnost podijeljena oko pitanja treba li Hrvatska uopće postati članica NATO saveza. I upravo je to zapravo i najveći problem. Svi u sjedištu NATO saveza ističu kako Hrvatska dobro napreduje u provedbi potrebnih reformi, ali da upravo potpora hrvatske javnosti za članstvo u NATO savezu predstavlja problem. Protivljenje javnosti je zapravo u suprotnosti onome za što se zalažu sve važnije političke stranke u Hrvatskoj. Protivljenje javnosti hrvatskom članstvu u NATO-u ujedinilo je čini se ektremne strane na lijevom i desno spektru u zemlji i sve one koji gaje nostalgiju za nesvrstanima i one koji vjeruju da Hrvatska može ostati neutralna poput jedne Švicarske ili Austrije. Hrvatski građani premalo znaju o NATO savezu

No problem leži prije svega u tome što hrvatska javnost i građani nisu dovoljno informirani o NATO savezu i promjenama koje se događaju u proteklih petnaestak godina ili zapravo od pada Berlinskog zida i kraja Hladnog rata.

Diplomati u NATO savezu smatraju da je Hrvatska zaslužila pozivnicu u članstvo, ali nisu složni oko toga trebali tu pozivnicu poslati ako u Hrvatskoj javnosti potpora za članstvom je vrlo mala. Jedni u NATO savezu smatraju da pozivinicu treba svakako poslati, jer će nakon toga potpora u javnosti porasti, a za to imaju i primjere kao što je bila Slovenija, premda je u Sloveniji proveden referendum na isti dan o ulasku u EU i NATO. Prema drugoj skupini stručnjaka u NATO savezu, pozivnicu ne bi trebalo slati sve dok se potpora u Hrvatskoj ne promijeni odnosno do onoga trenutka kada podrška hrvatskih građana za članstvo bude jasna. NATO-ovi diplomati koji ovako razmišljaju ne žele situaciju u kojoj bi građani odbili članstvo na referendumu i nakon toga doveli političko vodstvo u Hrvatskoj u nezgodnu situaciju. No svi se zapravo slažu da Hrvatsku ne bi trebalo primiti u članstvo ako se tome protive hrvatski građani. Stoga je i jedini problem hrvatskog članstva kako povečati potporu građana u Hrvatskoj. Potrebna ozbiljna rasprava u Hrvatskoj o NATO savezu

Zbog toga je potrebno u Hrvatsvoj povesti ozbiljnu raspravu o NATO-u. Da to nije lako pokazuju i predrasude koje govore o tome kako će Jadran preplaviti podmornice na nuklearni pogon, kako će NATO tražiti da se hrvatski vojnici šalju kao “topovsko meso” širom svijeta te da će se povećati hrvatski izdaci za obranu. Potrebno je u debati pokazati alternativu. Vlada treba jasno kazati treba li referendum ili ne. Ako da treba pripremiti scenarij za oba moguća ishoda. Osim toga neki spominju da treba mijenjati odredbu Ustava u kojoj stoji da se članstvo u međunarodnim organizacijama gdje se prenosi suverenitet mora odobriti većinom glasova biračkog tijela. Pod sadašnjim ustavom Hrvatska teško da bi ušla i u EU a kamoli u NATO.

Koliko bi koštalo Hrvatsku da ostane izvan NATO-a?

Potrebno je NATO približiti građanima, ukloniti mistiku kako građani i pojedini profesori na hrvatskim sveučilištima ne bi mogli razmišljati o mogućem postojanju tajnih ugovora s Amerikancima. Potrebno je da i hrvatska Vlada se otvori i transparentno dade svoj doprinos informiranju građana, pa da prikaže i konkretne brojke i podatke koliko bi Hrvatsku koštalo da ostane izvan NATO saveza. Prije svega građanima treba objasniti kako se NATO mijenja kako bi bio spreman odgovoriti na nove izazove, a Hrvatska svoju strategiju sigurnosti i obrane zasigurno ne želi dalje razvijati sama već kroz strukture NATO saveza.