1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hrvatska i Europska Unija u 2004. godini

2004. godina bila je do sada najuspješnija godina za Hrvatsku na putu u europske integracije. Nakon međunarodnog priznanja od tadašnjih 12 članica Europske Unije u siječnju 1992. i nekoliko mjeseci kasnije primanja Hrvatske u Organizaciju Ujedinjenih Naroda – 18. lipnja 2004. treći je povjesni dan za Hrvatsku. Drugog dana lipanjskog summita šefova država i vlada 25 članica Hrvatska je dobila status kandidata za punopravno članstvo u Europskoj Uniji, a drugog dana prosinačkog sastanka na vrhu Hrvatska je dobila datum početka pregovora o članstvu.

Hrvatska je od 2004. godine kandidatska zemlja za članstvo u EU

Hrvatska je od 2004. godine kandidatska zemlja za članstvo u EU

Kao kandidatska zemlja Hrvatska može koristiti pretpristupne fondove. Osim toga, Europska komisija reformirala je postojeće instrumente financiranja zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na njihovom putu u punopravno članstvo. Za Hrvatsku osim postojećeg programa CARDS uvode se još tri nova pretpristupna programa.

Hrvatska će ubuduće koristiti četiri programa pomoći Europske Unije. Osim postojećeg programa CARDS s kojim Hrvatska nastavlja unatoč statusa kandidata, otvaraju se nove mogućnost kroz programme PHARE, ISPA i SAPARD. Pomoć koju Hrvatska kroz navedena tri programa može koristiti iznosi 280 milijuna eura za dvogodišnje razdoblje 2005. i 2006. godine. Valja naglasiti da Hrvatska ne odustaje od daljnjeg korištenja programa regionalnog CARDS-a.

Od iduće godine Hrvatska bi dobivala procjenu Europske komisije kojom se kao i dosadašnjim kandidatima jednom godišnje ocjenjuje napredak Hrvatske. Konkretno prva godišnja izvješća za Hrvatska slijede od jeseni 2005. godine.

Dio pretpristupne strategije su fondovi koje će Hrvatska koristit u iduće dvije godine. 2005. i 2006. godina Hrvatska može računati sa 245 milijuna eura. Radi se o tri pretpristupna financijska fonda PHARE (za izgradnju institucija, te gospodarsku i socijalnu koheziju), ISPA (za zaštitu okoline i prometa) i SAPARD (za razvoj ruralnih područja).

Jedina razlika u odnosu na dosadašnje kandidate je da Europska komisija u skladu s Europskim sporazumom i ustavom predlaže prekid pregovora s Hrvatskom u slučaju teškog i trajnog kršenja načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temljenih sloboda te vladavine prava. O tome bi odlučivalo Europsko vijeće kvalificiranom većinom glasova zemalja članica.

Jesen je Hrvatska provela u isčekivanju datuma za početak pregovora, međutim nakon što je u listopadu glavna tužiteljica Haaškog suda izjavila da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim tribunalom, članice Europske Unije podijeljene su oko mišljenja treba li Hrvatskoj dati datum početka pregovora.

Glasnogovornica povjerenika za proširenje vrlo je jasno naglasila slijedeće: «Ono što mogu dodati o Hrvatskoj je da moramo naglasiti da je puna suradnja s Haaškim sudom neophodan uvjet na napredak u pretprisupnoj fazi i prostupnom procesu», naglasila je glasnogovornica Nagy. Europska komisija je danas odbila dati konačno mišljenje o izvješću glavne tužiteljice i mogućim posljedicama oko dodijeljivanja datuma za početak pregovora o članstvu s Hrvatskom. Neke zemlje članice zagovaraju otvaranje pregovora, jer strahuju od kontraproduktivnog otezanja ne samo za Hrvatsku već i za cijelu regiju. No na kraju se za Hrvatsku ipak sve dobro završilo.

Hrvatska je dobila datum, dobila ga je s ublaženim uvjetima, uklonjena je verzija da suradnju Hrvatske s Haaškim sudom potvrđuje Europsko vijeće, a kao posljednji akt 2004. godine Hrvatska je potpisala s EU Protokol 7.

Ugovorom pod nazivom Protokol 7 dogovorenim u četiri pregovaračka kruga hrvatski izvoznici na tržište 25 članica EU mogu izvoziti poljoprivredne i prehrambene proizvode bez carina i količinskih ograničenja s iznimkom proizvoda od mlade govedine, vina, riba i ribljih prerađevina. Za te su proizvode Protokolom utvrđene carinske kvote. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je u EU izvozila bez ograničenja, a uvoz u Hrvatsku bio je u kvotama. S deset novih članica EU Hrvatska je do njihova ulaska u Uniju imala bilateralne ugovore, a Protokolom se uvoz iz tih država uskladio s kvotama koje su vrijedile za starih 15 članica Europske Unije. Protokol se privremeno primjenjuje od proširenja EU-a, odnosno od 1. svibnja ove godine, a stupit će na snagu 1. veljače 2005. godine zajedno sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

No ipak, ostaje pitanje što je sa suradnjom s Haaškim sudom? Na to pitanje premijer Ivo Sanader odgovara: «To je uvjet koji je uvijek do sada postojao. Za sve odluke Europskog vijeća, za avis, za status kandidata, za datum pregovora je uvijek bio uvjet puna suradnja s Haagom. Ono što je stajalo do jutros da ta suradnja mora biti potvrđena prije početka pregovora. Toga više nema i to je ono što novo. Ostaje goli uvjet koji i da nije napisan ostaje uvjet za napredak u procesu približavanja».

Prijedlog da s Hrvatskom pregovori ipak otpočnu u ožujku naprije je progurao slovački premijer Zurinda, ideju je zatim prihvatio Luxemburg zemlja koja će predsjedati Unijom u prvoj polovici iduće godine. Na koncu je prijedlog prihvatila i Velika Britanija. U igri je da izvještaj o Hrvatskoj suradnji Europskom vijeću podnese Luxembourg, zemlja koja je među onima koje su se zalagale za bezuvjetni početak pregovora, što je potvrdio i premijer Sanader koji je protumačio konačan riječnik zaključaka o Hrvatskoj: «Ne mojmo mistificirati riječnik u odluci. Riječnik kaže: pregovori počinju 17. ožujka 2005. pod uvjetom pune suradnje s Haagom. Nema dodatne potvrde, što je bilo do jutros, nema potvrde Europskog vijeća, što je bilo do jutros ili do jučer. Postoji dakle uvjet pune suradnje s Haagom što je i do sada slučaj. To znači Hrvatsku će se ocjenjivati je li u potpunosti surađuje, odnosno je li surađuje u punom smislu riječi u slučaju generala Gotovine».

Sanader je na konferenciji za novinare najavio kako od danas počinju intenzivne završne konzultacije oko sastava pregovaračkih timova. Pri tome je istkanuo tri neophodno potrebne kvalitete za članove preegovaračkog tima, a to su stručnost, sposbnost pregovaranja i odlučno poznavanje engleskog jezika. Sanader je najavio da u sastav pregovaračkog tima želi uključiti i konzultirati i oporbu i sve osobe koje ispunjavaju odnosno imaju navedene kvalitete.

Dakle, Hrvatska će za točno tri tjedna biti spremna za pregovore, poručio je Sanader koji je dogovorio posjet Bruxellesu u prvoj polovici siječnja kada bi se sastao s predsjednikom Europske komisije Barrosom i povjerenikom za proširenje Rehnom.

«Kao premijer želim izraziti da nam je cilj postići što bolji rezultat u pregovorima, a to znači da je politička opredjeljenost jednog člana pregovaračkog tima potpuno u zadnjem planu te da ne igra nikakvu ulogu. Ono što nam trebaju su stručnjaci», rekao je Sanader i najavio da će Hrvatska učinit sve da se pregovori odvijaju brzo i da budu efikasni.

«Nije nepoznato javnosti da mi želimo završiti pregovore tijekom 2007. godine. Spekulirati o datumu o ulasku odbacujemo, jer to nije ni primjereno, ali ono što možemo učiniti je završiti pregovore tijekom 2007., a tada će biti na Uniji da odluči od datumu početka pregovora».

Što s tiče pregovaračke platforme hrvatski premijer tvrdi da svaka zemlja ima svoj "framework", svoj okvir za pregovore, pa će Hrvatska u tijeku priprema dogovoriti okvir za pregovore s Hrvatskom.

«Ono što vrijedi za Hrvatsku ne mora vrijediti za neku drugu zemlju ili obrnuto, ono što vrijedi za neku drugu zemlju ne mora vrijediti za Hrvatsku», kaže premijer i naglašava da neče biti nikakvih dodatnih elemenata osim onih što je Europska komisija navela početkom listopada, tu je prije svega suspenzivna klauzula», zaključio je premijer Sanader.

Iduća, 2005. godina za Hrvatsku bit će uspješna ukoliko se nastavi s reformama, nastavi puna suradnja s Haaškim sudom uz dokaze da se poduzima sve kako bi ne samo pronašla bjegunce i ispitala svaku informaciju nego i uklonila sve one paralelne strukture koje podržavaju bjegunce pred Haaškim sudom. Osim toga, valja se dobro pripremiti za početak pregovora sa stručnom ekipom kojoj bi trebala biti važnija efikasnost i učinkovitost nego brzina pregovora.