1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hrvatska i EU u 2009.godini

Unatoč slovenske blokade pristupnih pregovora i ostavke premijera Sanadera, Hrvatska je na kraju 2009.godine pred samim ciljem. Ako požuri, u prvoj polovici 2010.godine Hrvatska može završiti pregovore o članstvu u EU.

Karta Hrvatske među 'europskim zvijezdama'

Nakon članstva u NATO savezu 2009.godine Hrvatska sve bliža i članstvu u EU

Početkom godine 2009. Hrvatska nije mogla očekivati ništa dobroga. Nakon što je propao francuski kompromisni prijedlog za rješavanje slovensko-hrvatskih graničnih prijepora u vrijeme prije nego što je Pariz predao Predsjedništvo EU-a Češkoj, Hrvatska nije mogla očekivati skori napredak i deblokadu svojih brojnih poglavlja. Tim više što je Europa imala i važnijih problema: isporuka plina i spor Rusije i Ukrajine.

2009.godina će u ostati u sjećanju Europske unije prije svega po borbi protiv posljedica financijske i gospodarske krize. Na koncu godine se u Uniji nije našlo kreativnosti kako bi se ipak došlo do sporazuma na propaloj konferenciji o klimi u Kopenhagenu.

Godina u znaku slovenske blokade

Slovenski granični prijelaz

Kroz blokadu hrvatskih pregovora Slovenija u Bruxellesu postala vrlo nepopularna

Kraj 2008. je Hrvatska dočekala i sa najavom Bruxellesa kako će već ove, 2009. završiti tehnički dio pregovora, ali i sa blokadom Slovenije. Ta blokada započela zapravo još u listopadu 2008.godine uz obrazloženje da Hrvatska u svojim dokumentima koje šalje Europskoj uniji, prejudicira međusobnu granicu na moru i na kopnu.

Blokada Ljubljane ipak nije spriječila da Hrvatska zajedno s Albanijom na sastanku na vrhu u proljeće u Strassbourgu ispuni svoj drugi prioritet i postane punopravna članica NATO-a. Ali kada je riječ o članstvu u Uniji, početkom godine 2009. su najcrnje prognoze govorile da bi ona mogla potrajati čak do lipanjskog irskog referenduma o Lisabonskom sporazumu. Međutim, blokada je potrajala još duže, sve do rujna. Hrvatskoj nije ništa pomogla činjenica što je i Europska komisija i svih ostalih 26 članica Unije prihvatilo plan da se s Hrvatskom završe pregovori 2009. godine. Pregovori se nisu završili ove već se računa na završetak hrvatskih pristupnih pregovora do polovice 2010.godine.

Slovenska blokada završena je u rujnu 2009.godine dogovorom hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog predsjednika Vlade Boruta Pahora o deblokadi pristupnih pregovora i prepuštanju graničnog pitanja Arbitražnom sudu. Nakon dogovora u Stockholmu je 4.studenog potpisan Arbitražni sporazum koji je Hrvatska ratificirala.

Lisabonski sporazum otvara vrata Hrvatskoj

Potpisivanje europskog ugovora u Lisabonu

Lisabonski sporazum je konačno prihvaćen

Dobra je vijest za Hrvatsku što su Irci na drugom referendumu prihvatili Lisabonski sporazum. Ircima su učinjeni ustupci koji će biti zapisani u Irskom protokolu i koji će biti dodatak pristupnom sporazumu s Hrvatskom. Vrlo je važno za Zagreb kako je na njemu je krajem 2009. godine već počela raditi skupina stručnjaka.

Hrvatska je početkom srpnja ostala bez premijera: nakon iznenadne ostavke Ive Sanadera na čelo vlade je stupila Jadranka Kosor koja je već krajem srpnja posjetila Bruxelles i sastala se s predsjednikom Europskog parlamenta i Europske komisije Buzekom i Barrosom i tom prilikom naglasila kako njena zemlja "nema drugog rješenja i nema alternative" nego biti članicom Europske unije. Predsjednica vlade je uvjerena kako "Hrvatska ispunjava sve uvjete" i da je "zaslužila" članstvo.

Predsjednik Europske komisije Barroso je još jednom ponovio kako je stabilnost jugoistoka Europe prioritet politike Europe. Hrvatska je, izjavio je Barroso, "prevalila dugi put prema EU" što donosi i posebnu odgovornost u regiji. Za Hrvatsku je sada "važnije nego ikada nastaviti s reformama i ispuniti uvjete za članstvo što prije", izjavio je predsjednik Europske komisije.

Plodno "švedsko polugodište"

Nova predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor kod predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa

Nova predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor kod predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa

I dok se početkom godina još u Bruxellesu čulo kako Hrvatska neće biti "žrtva slovenskih balvana na putu prema EU", događaji i u Europi su uvelike usporili proces pregovaranja. Kriza češke Vlade za vrijeme Predsjedništva EU-a i ostavka premijera Topolaneka išla je na ruku Slovencima. Kako su potvrdili i sami češki političari, iz Ljubljane je stigla poruka neka Češka "ne čini ništa za Hrvatsku". Nakon takve neuspješne prve polovice godine, prosjek je popravila Švedska koja je preuzela predsjedanje u drugoj polovici 2009.godine. Stockholm se pokazao vrlo vješt u pronalaženju rješenja u kojem niti Hrvatska niti Slovenija nisu izašle kao gubitnici. Za vrijeme švedskog Predsjedništva Hrvatska je otvorila šest i zatvorila deset poglavlja i time to razdoblje predsjedavanja postalo najuspješnije za Hrvatsku.

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt optimističan je oko Hrvatske i skorog završetak pregovora: "Bili smo sretni da smo ubrzali pristupni proces Hrvatske tijekom proteklih nekoliko mjeseci. Treba preći još jednu dionicu, ali nadamo se da će Hrvatska to uraditi na brzi način kako bi uskoro mogli pozdraviti Hrvatsku kao novu članicu Europske unije".

Hrvatska uskače na posljednji vlak za EU

Španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos

Španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos

Jedino pitanje koje preostaje Hrvatskoj jest suradnja sa međunarodnim Sudom za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, čulo se i od predstavnika novog predsjedavajućeg, Španjolske. Ali i šef španjolske diplomacije Miguel Angel Moratinos smatra kako su "posljednji koraci koje je poduzela hrvatska Vlada dobro primljeni od tužitelja Brammertza i vjerujem da će se suradnja intenzivirati te da će to dovesti do kraja pregovora između Hrvatske i Europske unije".

Ukoliko Hrvatska namjerava ispuniti cilj završetka pregovora u prvoj polovici 2010.godine, dakle, za vrijeme španjolskog Predsjedništva, tada bi pregovori morali ići još brže nego za vrijeme Šveđana. Jer ona još mora otvoriti 5 i zatvoriti 16 poglavlja. Hrvatskoj neće biti lako, ali morat će kod kuće dati sve od sebe kako bi iskoristila mogućnost da kao posljednja zemlja, možda jedino još u društvu s Islandom, uđe u EU. Nakon članstva Hrvatske u Europskoj uniji, prešutni je konsensus unutar EU-a, proći će čitav niz godina, vjerojatno cijelo jedno desetljeće do novog proširenja Europske unije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić