1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hrvatska i EU u 2005. godini

2005. godina na kraju je za Hrvatsku dobro završila, baš kao i prošla godina kada je Hrvatska dobila datum za početak pristupnih pregovora. Krajem 2005. godine ne samo da Hrvatska vodi screening za nekoliko poglavlja, što je prvi dio pregovora o članstvu, već je uklonila najveću moguću prepreku - politički kriteriji pune suradnje s Haaškim sudom, posebice nakon uhićenja Gotovine u Španjolskoj.

2005. vrlo uspješna godina za odnose EU-Hrvatska

2005. vrlo uspješna godina za odnose EU-Hrvatska

U prvoj polovici 2005. godine i tijekom luxemburškog predsjedništva Hrvatska je dva puta dobila košaru. Europska Unija, zbog nesuglasnosti svojih članica, nije otvorila pristupne pregovore s Hrvatskom, najprije je 17. ožujka otkazan početak, a zatim i u lipnju, kada je Hrvatska predstavila akcijski plan za uhićenje Gotovine odnosno instrument kojim hrvatska vlada želi dokazati Haaškom sudu, Europskoj Uniji i međunarodnoj zajednici da čini sve te da u potpunosti surađuje s Haaškim sudom. No tek od rujna i preuzimanja presjedništva Europske Unije od strane Velike Britanija stvari se pomiču s mrtve točke. Već sa neformalnog sastanka šefova diplomacija u Newportu u Walesu stižu blažiji tonovi onih zemalja članica koje su bile protiv otvaranja pregovora s Hrvatskom. Svoje je učinilo i uhićenje Petrača u Grčkoj, ali prije svega izjava Carle del Ponte u listopadu da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, što je otvorilo vrata za početak pristupnih pregovora.

Hrvatska i Turska otvorile pristupne pregovore u listopadu

Nakon što je Carla del Ponte u Luxemburgu u svom izvješću potvrdila da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, Vijeće ministara EU-a je u noći sa 3. na 4. listopada odlučilo otvoriti pregovore s Hrvatskom u prvim jutarnjim satima, a prije toga su otvoreni pregovori s Turskom.

„Počeli smo pristupne pregovore koji su uslijedili nakon sastanka radne skupine za Hrvatsku i izvješća u kojem stoji da Hrvatska sada u potpunosti surađuje s Haaškim sudom“, ovim je riječima predsjedavajući Vijeća ministara vanjskih poslova, britanski šef diplomacije Jack Straw započeo je konferenciju za novinare. Hrvatska i Turska tijekom noći odradile su međuvladinu konferenciju na kojoj su službeno otvoreni pregovori o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Bilateralna međuvladina konferencija EU-Hrvatska, kojom su svečano otvoreni pristupni pregovori, počela je u utorak, 4. listopada u ranim jutarnjim satima u Luxemburgu.

Europa ispunila obećanje

„Sretan sam što je Hrvatska pozitivno odgovorila na zahtjeve za punom suradnjom s Haaškim sudom. Nadamo se da će Hrvatska zadržati ovaj visoki stupanj suradnje“, izjavio je povjernik za proširenje Olli Rehn i dodao kako je Europska unija održala svoja obećanja, kada je govorila da je spremna za pregovore kada to bude i Hrvatska pa su stoga pregovori započeli zaista gotovo istoga dana.

„Ova odluka za Hrvatsku važan je znak i ohrabrenje za cijelu regiju zapadnog Balkana i vrlo sam sretan da smo učinili ozbiljan napredak kako bi učinili veliki korak naprijed glede približavanja zapadnog Balkana Europskoj uniji“, ističe Rehn.

Hrvatska – poticaj za regiju

Hrvatski premijer Ivo Sanader zahvalio je Europskoj komisiji, posebice povjereniku Rehnu, za potporu. Sanader je izrazio uvjerenje da će Hrvatska i EU usko surađivati u idućih nekoliko mjeseci i godina. „Siguran sam da će ova odluka omogućiti da ne samo Hrvatska, već i ostale zemlje jugoistočne Europe nastave s reformama“, kazao je Sanader i dodao: „Hrvatska će voditi politiku u dva smjera. Jedan je prema Europskoj uniji, pristupni pregovori, ali u isto vrijeme i prema regiji. Želimo pomoći cijeloj regiji i našim susjedima da postignu svoje ciljeve i siguran sam da što prije Hrvatska postane članicom Europske unije, tim prije će to postati i Srbija i Crna Gora, Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina“, poručio je hrvatski premijer.

Pohvala Hrvatskoj

Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw je na konferenciji za novinare pohvalio napore hrvatske vlade na postizanju pune suradnje s Haaškim sudom, što je omogućilo Radnoj skupini EU-a da preporuči otvaranje pregovora. Straw je odbacio bilo kakvu trgovinu oko Turske i Hrvatske. Upitan je li realan rok da Hrvatska uđe u EU do 2009. godine, što bi joj omogućilo da u lipnju te godine sudjeluje na izborima za Europski parlament, povjerenik Rehn je rekao da je to „razuman rok, ako sve bude išlo lako“. O datumu ulaska u Uniju za Hrvatsku svoju ocjenu je dao i premijer Sanader: „U ovom trenutku zaista smatram da nije važno govoriti o datumu, premda bi bilo poželjno i lijepo kada bi smo kao punopravni član mogli sudjelovati u izborima za Europski parlament 2009. godine u lipnju. U svakom slučaju, to nije naš prioritet. Naš prioritet je da pregovori koji stoje pred vratima, koji su počeli praktično maloprije, da budu dobri, kvalitetni i brzi. To je naš cilj, a kasnije ćemo vidjeti o tijeku pregovora i uspješnosti kada će Hrvatska ući u EU, to će biti i odluka 25 odnosno uskoro 27 zemalja članica“, zaključuje predsjednik vlade RH.

Austrija popustila pritiscima?

Što se Turske tiče, nakon više od 30 sati rasprave počeli su pregovori i s tom zemljom. Predsjedavajući Vijeća ministara Jack Straw govori o povijesnom danu, a na samo otvaranje pregovora i međuvladinu konferenciju na kojoj se službeno otvaraju pregovori u noći je iz Ankare stigao i turski ministar vanjskih poslova Abdulah Gul koji je početak pregovora ocijenio riječima: „Nadam se da će ovo biti dobro za Tursku, Europu i cijeli svijet.“ Tome je prethodila blokada Austrije koja nije htjela pristati da cilj pregovora s Turskom bude njezino punopravno članstvo. Nakon pritiska ostalih zemalja članica austrijska je ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik popustila i odobrila rečenicu u pregovaračkom okviru u kojoj piše da je zajednički cilj pregovora članstvo. No, Austrija se izborila da se na kraju u nađe rečenica u kojoj se ističe da na kraju pregovora s Turskom treba preispitati da li je Europska Unija sposobna primiti Tursku u članstvo. Na koncu premijer Sanader odbacio je špekulacije da je bilo trgovine oko Hrvatske: “Isključivo se ocjenivalo naš rad. Da nismo pokrenuli Akcijski plan u travnju, da taj Akcijski plan nije zaživio i da nije donio rezultate, ne bi bilo pregovora”.

Odnosi između Hrvatske i Turske i Europske unije od 3. listopada ušli su u novu povjesnu fazu, jer su tada otvoreni pristupni pregovori. Obje zemlje sada imaju priliku pokazati i dokazati sposobnost i odlučnost u provedbi prestrukturiranja i ispunjenja potrebnih kriterija za članstvo.

„Zaštitni znak kruga proširenja iz 2005. je konsolidacija. Strateški dokument naglašava kako je proces proširenja jedan od najmoćnijih Unijinih instrumenata transformacije zemalja u stabilne demokracije i prosperitetnija društva s visokim stupnjem gospodarskog razvitka i društvenog blagostanja.“ Ovim riječima sa sat vremena zakašnjenja otvorio je danas popodne konferenciju za novinare povjerenik za proširenje Olli Rehn koji je o Hrvatskoj naglasio sljedeće: „Oko Hrvatske nema nikakvih velikih poteškoća u ispunjavanju političkih kriterija iz Kopenhagena. No, ipak su potrebni znatni napori, posebno na području pravosuđa, kako bi se osiguralo neovisno i učinkovito sudstvo u borbi protiv korupcije i zaštite manjinskih prava.“ Samo mjesec dana prije uhićenja Gotovine Rehn je naglasio da Hrvatska mora nastaviti i ispuniti punu suradnju s Haaškim sudom sve dok se i posljednji bjegunac ne pojavi pred sudom u Haagu.

Suradnja s Haaških sudom i dalje uvjet

Od svih kandidatskih zemalja traži se ispunjenje političkih i gospodarskih kriterija te preuzimanje i primjena zajedničke pravne stečevine. U izvješću o napretku Hrvatske Europska komisija je na 121 stranici ukazala na još preostale nedostatke u zadanom okviru. U izvješću stoji da Hrvatska ispunjava političke kriterije te da je 3. listopada glavna tužiteljica Haaškog suda izjavila da Hrvatska neograničeno surađuje sa sudom u Haagu. Potpunu suradnju Hrvatska mora nastaviti i nakon što je Gotovina je uhićen u Španjolskoj i prebačen u Haag.

Postoji napredak, ali i nedostaci

Hrvatska je ostvarila napredak na području pravosuđa, uključujući i strategiju o pravosudnoj reformi. Istodobno Hrvatska se nalazi pred važnim zadacima koji od vlasti i državne uprave očekuju odlučnu akciju, primjerice oko smanjenja broja sudskih procesa koji su na čekanju kao i jamstvo odgovarajuće sudske presude. Komisija je opazila poboljšanje na području sudskog gonjenja ratnih zločina, ali još uvijek postoji određena pristranost u postupcima protiv optuženika srpske nacionalnosti. Komisija traži od Hrvatske da se još energičnije uhvati u koštac s korupcijom.

Stanje manjina se i dalje poboljšalo, međutim provedba ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina vrlo je spora. Srbi i Romi i dalje su izloženi diskriminaciji te Komisija traži da se tim skupinama pruže perspektive zapošljavanja. Po pitanju povratka izbjeglica Komisija primijećuje pozitivan učinak, dok je nešto manji uspjeh oko smještaja osoba koje su prije izbjeglištva i prognanstva bili vlasnici stanova. U suradnji s državama regije Hrvatska je učinila dobar napredak, međutim potrebni su dodatni napori kako bi se riješila sva još preostala bilateralna pitanja, posebice oko tijeka granica.

Gospodarski kriteriji

Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, stoji u izvještaju Komisije uz dodatak kako će zemlja srednjoročno izdržati pritisak natjecanja i snaga tržišta i unutar Unije, ako nastavi s provedbom reformskog programa i ukloni preostale slabe točke.

Stabilna makroekonomska strategija doprinijela je da je inflacija u Hrvatskoj niska te da je tečaj kune stabilan kao i smanjenje proračunskog deficita. Ipak Komisija ukazuje na znatnu neuravnoteženost na području vanjske trgovine i financija. Državni intervencionizam još uvijek je snažan na području gospodarstva, a glede prestrukturiranja državnih poduzeća učinjeni su vrlo mali pomaci. Na području privatizacije 2005. godine došlo je do pomaka te je pojednostavljen postupak prijave obrta i upisivanje u zemljišne knjige. Ipak, razvoj na području privatnog sektora i stranih ulaganja otežan je zbog nepreglednih propisa i nedostataka u javnoj upravi i pravosuđu.

Preuzimanje i primjena zajedničke pravne stečevine i standarda

Hrvatska je učinila napredak na područjima slobodne trgovine roba, javnih nabava, informacijskog društva, obrazovanja, kulture te vanjske i sigurnosne politike te obrane. Hrvatska mora nastaviti s preuzimanjem i primjenom zajedničke pravne stečevine i standarda.

Posebna pozornost od Hrvatske se traži na sljedećim područjima: slobodan promet kapitala, društveno pravo, ribarstvo, promet, energetika, zaštita potrošača i zdravstvena skrb, carinska unija i financijska kontrola. Velike napore Europska komisija od Hrvatske očekuje na područjima: natjecanje, poljoprivreda, sigurnost hrane, porezi, socijalna politika i zapošljavanje, regionalna politika, pravosuđe, slobode i sigurnost te javne nabave. Na koncu Europska komisija istaknula je jedno područje za koje će Hrvatska morati uložiti najveće napore, a to je zaštita okoliša.

U procesu preuzimanja i primjene zajedničke pravne stečevine i standarda Europska komisija će uvelike pomoći Hrvatskoj. Europska komisija će tijekom procesa pristupanja Hrvatsku opsežno financijski podupirati. Za ovu 2005. godinu Hrvatskoj stoji na raspolaganju 105 milijuna eura pomoći, a iduće 2006. godine 140 milijuna eura.

Makedonija dobila kandidatski status

Od ostalih zemalja za Bosnu i Hercegovinu te Srbiju i Crnu Goru Komisija je primjetila napredak koji dopušta otvaranje pregovora u sklopu Pakta o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji bi mogli biti završeni krajem iduće godine. Za Albaniju je ukazana mogućnost da uskoro zaključi SSP. Makedonija je dobila pozitivan avis, dakle mišljenje Europske komisije, ali je bez datuma početka pregovora, poučeni najsvježijim iskustvima, kaže Rehn, a mislio je na Hrvatsku. Makedonija je kao posljednja zemlja regije godinu završila također učinila korak više prema Europskoj Uniji. Premda ministri vanjskih poslova samo tri dana prije summita nisu mogli postići dogovor oko dodjele kandidatskog statusa Makedoniji taj korak ipak su učinili šefovi država i vlada na prosinačkom sastanku Europskog vijeća, tako da je Makedonija ipak dobila kandidatski status. Na koncu, po prvi puta u studenom i Kosovo je dobilo neovisno godišnje izvješće Europske komisije.

Drobnjak: Hrvatska je postavila ambiciozan cilj

U Bruxellesu je krajem godine održana druga konferencija o pristupanju nakon Međuvladine konferencije od 3. na 4. listopada kada su otvoreni pristupni pregovori s Hrvatskom. Time je britansko predsjedništvo odradilo minimum od dvije Međuvladine konferencije, odnosno konferencije o pristupanju. Hrvatski glavni pregovarač Vladimir Drobnjak predstavio je hrvatske planove u pristupnim pregovorima: «Hrvatska je postavila ambciozan cilj, a to je da do kraja austrijskog predsjedništva pokušamo otvoriti barem osam pregovaračkih poglavlja i da također pripremimo teren za nastavak takvog ritma tijekom finskog predsjedanja».

Na pitanje kakve su prve ocjene Europske komisije glavni pregovarač Vladimir Drobnjak je odgovorio: "Prve ocjene su dobre, ali posao za sada je tek počeo. Mislim da po uspješnosti i dobrom odvijanju posla ne bi trebalo zaključivati da će sve ići tako glatko. Naime volumen posla uskoro će se bitno povečati. Ja i dalje ostajem optimist. Mislim da imamo dobar tim i da ćemo krajem ožujka imati 18 gotovih poglavlja za screening i da ćemo za 14 imati bilateralni screening te da ćemo za niz poglavlja raditi pregovaračka stajališta, sve to predstavlja jedan ogroman stručan i profesionalni izazov za sve nas, jedan volumen posla kojim se nitko od nas do sada nije susreo», rekao je Drobnjak uz dodatak da je Hrvatska dobila ritam koji je tražila.

Na Međuvladinoj konferenciji obvezu suradnje Hrvatske s Haaškim sudom spomenula je Europska komisija, a glavni pregovarač Drobnjak o toj temi je dodao da «Obveza potpune suradnje s Haagom Hrvatskoj dobro poznata. Ona je conditio sine qua non uspješnih pregovora. Ta ocjena je ponovljena bez nekih dodatnih pojedinosti», izvjestio je Drobnjak, samo dva tjedna prije nego je na Kanarima uhićen i posljednji hrvatski bjegunac Ante Gotovina.

Na posljednjem Vijeću ministara godine u prosincu šefovi diplomacija u dijelu o Hrvatskoj nisu spomenuli niti slova o suradnji s Haaškim sudom, što promatrači u Bruxellesu tumače da sada stvari oko Hrvatske kao kandidatske zemlje, koja je počela pregovore, teku po planu i bez poteškoća i prepreka.

Na koncu možda najbolji opis hrvatskog pristupa pregovorima je izjava povjerenika Rehna koji kaže daHrvatska ima efikasnu "pregovaračku mašineriju" te da vjeruje "u brzi napredak pregovora".