Hrvatska i EU – tjedan dana nakon odgode početka pregovora

Ovaj pomak dogodio se samo tjedan dana nakon što su ministri vanjskih poslova odgodili početak pregovora nakon što većina članica nije bila uvjerena da li Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom.

Europska radna skupina za Hrvatsku sadržavat će predstavnike Luxembourga, Velike Britanije i Austrije te predstavnika Europske komisije i Ureda visokog predstavnika Javiera Solane. Idućeg tjedna odredilo bi se na kojoj razini bi operirala radna skupina. Od luxemburškog predsjedništva se očekuje da razradi pojedinosti i konkretne zadaće radne skupine koja bi do svibnja trebala predstaviti rezultate svojeg rada. Hrvatski premijer Ivo Sanader pozdravio je ovaj prijedlog naglasivši kako to predstavlja dobar momentum. On je dodao kako će hrvatska Vlada pružiti sve kako bi dokazala da je spremna surađivati s Haaškim sudom.

Posebna radna skupina donijet će vlastitu procjenu hrvatske suradnje s Haaškim sudom. Ministri vanjskih poslova zemalja članica nakon studije rezultata radne skupine odlučit će – u slučaju pozitivnog ishoda – da pristupni pregovor s Hrvatskom mogu započeti i prije idućeg sastanka na vrhu Europske Unije u lipnju.

Predsjednik Europskog vijeća Jean-Claude Juncker naglasio je da zemlje članice ne žele podkopavati Komisiju i njezinu ulogu. “Ovaj poseban slučaj ne treba promatrati kao model presedan za buduća proširenja”, rekao je Juncker novinarima nakon summita.

Premda Hrvatska nije bila na dnevnom redu proljetnog sastanka na vrhu predstavnici Austrije i Slovačke postavili su Hrvatsku kao temu na stol i prvog i drugog dana summita. Vlade u Beču i Bratislavi predložile su da se uspostavi novi instrument evaluacije hrvatskih akcija prema Haaškom sudu.

“Ključna dodana vrijednost radne skupine za Hrvatsku je da se zemlje članice konačno mogu uključiti u procjenu do koje mjere Hrvatska trenutno surađuje s Haaškim sudom”, izjavio je slovački premijer Mikulas Dzurinda. On je osobno uvjeren da je u ranijim izvješćima glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte djelovala prema njegovom mišljenju, poput osobe koja “kažnjava Hrvatsku”. “Naša inicijativa nije neka vrst čina lojalnosti prema Hrvatskoj već se radi o pokušaju da pojasnimo neodređenu definiciju što zaista znači provjeriti “punu suradnju” s Tribunalom i prije svega osigurati da procjena i sud ne leže u rukama samo jedne osobe”, naglasio je Dzurinda.

Prema diplomatskim izvorima sve veći broj zemalja članica pokazao je potporu za proaktivan pristup prema Zagrebu tijekom proteklog dvodnevnog summita. Nadalje, rečeno je da će neke zemlje – poput Velike Britanije – biti pod većim pristiskom da podijele informacije na koje su se ranije pozivale kada su izjavile da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom.

Prema izjava iz Ureda glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte posebna radna skupina Europske Unije neće bitno promijeniti stvari na terenu. “Mi temeljimo našu procjenu na činjenicama, a činjenica je da general Gotovina nije prebačen u Haag. Istina je da se radi samo o jednoj jedinoj osobi koja je optužena za strašne zločine, ali nije na nama govoriti da li je to važno ili ne. Mi podrazumijevamo punu suradnju pod činjenicama. Imamo međunarodni zakon i ako Hrvatska kaže da ga želi poštivati, tada mora dovesti Gotovinu”. Glasnogovornica Haaškog suda je dodala da sve one članice koje su zaista zainteresirane za dobivanje pravih i istinitih podataka o Hrvatskoj da su te zemlje konsultirale Tribunal i zatražile vrlo detaljne činjenice ». One zemlje koje su zadovoljne samo svojim političkim pozicijama nikada nisu tražile više pojedinosti, dodala je glasnogovornica.

No premda od odgode početka pregovora pa sve do kraja summita nije prošlo niti tjedan dana, u Hrvatskoj se naziru kroz izjave pojedinih hrvatskih predstavnika da je u Zagrebu poruka ipak stigla i da je – premda vrlo kasno – i shvaćena. Lobiranje nije sve, već se treba dati na posao, ne samo oko Gotovine i mreže koja se splela oko njega, već prije svega na gospodarskom polju. Jer, ako pregovori počnu u lipnju, pa čak i u rujnu, Hrvatska ostaje još uvijek u okvirima da neće izgubiti kreditni rejting te da će strani ulagači nastaviti cijeniti gospodarsku i političku stabilnost zemlje. A što je najvažnije, neće se stati s provebom reformi, što je u svemu za Hrvatsku najvažnije.