1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska i EU - između apatije i euforije

Predsjednik Europske komisije je preporučio završetak pregovora o članstvu u EU-u i predložio konkretan termin pristupa Hrvatske europskoj obitelji. Što će za Hrvatsku značiti ostvarenje tog cilja?

Zastave Hrvatske i Europske unije

Ante Gotovina u Haagu

Nakon presude Gotovini je podrška Europi pala na povijesno dno

Pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom počeli su u listopadu 2005. godine. Mada je Hrvatska pregovore željela započeti još i prije, čekalo se na "zeleno svjetlo" tadašnje glavne haške tužiteljice Carle del Ponte. Tek kada je ona potvrdila da Hrvatska u potpunosti surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu, hrvatski pregovarači su smjeli doći u Bruxelles.

Istovremeno su upravo događaji u Den Haagu i oko njega ponajviše utjecali na potporu koju su hrvatski građani davali pregovorima. Naime, Bruxelles je svih ovih godina zahtijevao bezuvjetno provođenje istraga i pokretanje postupaka protiv visokih hrvatskih dužnosnika i vojnih zapovjednika koje se smatralo odgovornima za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine. Kako se međutim radilo o ratu u kojem je Hrvatska uspješno obranila svoj teritorij, opće je mišljenje među građanima cijelo vrijeme bilo da pobjednička vojska u stvari ne bi trebala svoje generale i heroje izručivati Haaškom sudu, ali to čini kao ustupak Europskoj uniji.

Povezanost Den Haaga i Bruxellesa

Ulica u Beogradu

Podrška Europi - da pokažu bivšim susjedima

Tako je, očekivano, podrška najviše opadala nakon uhićenja i izručenja generala Ante Gotovine, kao i nakon izricanja nepravomoćne presude kojom je Gotovina osuđen na 24 godine zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja običaja ratovanja i okrutnog postupanja počinjenih tijekom Domovinskog rata. Potpora je u lipnju prošle godine iznosila 53 posto da bi nakon spomenute haaške presude u svibnju ove godine dosegnula tek 44,6 posto. Mjesec dana kasnije, prema agenciji Promocija Plus, krivulja se ipak zaustavila na 50,7 posto.

Za očekivati je da će iduće istraživanje javnog mišljenja pokazati još veću potporu, budući je u međuvremenu Hrvatsku posjetio papa Benedikt XVI. i tom prilikom poručio kako je "logično, pravedno i potrebno da Hrvatska uđe u EU". Kako više od 80 posto hrvatskih građana izjašnjava pripadnost Rimokatoličkoj crkvi, Papina će poruka snažno utjecati na javno mišljenje, iako se u ovom slučaju radi o marketinškom, a ne demokratskom pristupu problemu kroz kvalitetno informiranje građana, misli dio hrvatskih intelektualaca.

Predrasude i prestiž

Nedostatak sustavnog i kvalitetnog informiranja je proteklih godina pogodovao brojnim predrasudama u vezi članstva u EU-u, što su neke manje stranke neuspješno pokušavale iskoristiti tijekom svojih kampanja. Tako se, među ostalim, sugeriralo da će po potpisivanju pristupnog ugovora Bruxelles zabraniti prodaju nekih tradicijskih prehrambenih proizvoda, ali i da će Hrvatska izgubiti suverenitet nad svojim kopnom i morem.

Tržnica u Zagrebu

Sasvim je izvjesno da će se neke stvari promijeniti i u svakodnevnici

Brojni hrvatski građani misle da je njihovoj državi mjesto u Uniji prvenstveno zbog geografskog položaja i civilizacijskog naslijeđa, a sam ulazak u "naprednu Europu" dobrim dijelom shvaćaju i kao dokaz gospodarske i kulturne superiornosti nad ostalim državama nastalim raspadom SFRJ. Dakako, iz ovoga valja izuzeti Sloveniju koja se u Hrvatskoj doživljava kao "mala Austrija" i koja je zbog toga, smatra se, i prije postala članica.

Na slijedećoj stranici: Strahovi od promjena

Preporuka uredništva