1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska i antifašizam

Gordana Simonović13. travnja 2005

Je li Josip Broz Tito bio heroj ili najveći zločinac u hrvatskoj povijesti? Je li Ante Pavelić raspodao hrvatsku zemlju za komadić vlasti? Tko je počinio više zločina: ustaše ili partizani?

https://p.dw.com/p/9ZHB
Foto: dpa

To je tek dio pitanja koja, praćena prozivkama i uvredama zaredaju u hrvatskom Saboru kada se otvori rasprava o Drugom svjetskom ratu. Tako je od 90.-te godine naovamo. A tako je bilo i tijekom prošlotjedne rasprave o prijedlozima Deklaracije o antifašizmu u povodu 60.-obljetnice pobjede antifašističke koalicije. Dodatno je ulje, na uvijek strasnu raspravu, nerijetko začinjenu govorom mržnje, potaknuo prijedlog Istarskog demokratskog sabora i Socijaldemokratske partije da se antifašistički borci u pravima izjednače s braniteljima Domovinskog rata. IDS, kako je pojasnio zastupnik Damir Kajin, smatra kako se mora ispraviti nepravda prema ljudima čije su stečevine, poput antifašizma, ugrađene u Ustavne temelje današnje Hrvatske : "Po nama treba se konačno otvoriti pitanje i stečenih prava boraca antifašističkog rata.»

To je izazvalo pravu provalu bijesa iz HDZ-ovih klupa, a nezavisni zastupnik Ivo Lončar ne samo što je Tita ocijenio najvećim zločincem hrvatskog naroda već je i kazao kako u Saboru sjede dvojica četnika, aludirajući na neke predstavnike srpske zajednice u Hrvatskoj. Strasti su se toliko zahuktale da je premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader dojurio u Sabor kako bi primirio članove svoje stranke.

Nekoliko dana potom, Predsjedništvo Sabora donijelo je odluku o osnivanju Odbora za obilježavanje 60. obljetnice pobjede nad fašizmom. Na čelu Odbora bit će predsjednik Sabora Vladimir Šeks, a osim članova predsjedništva u njegovom će radu sudjelovati i po jedan zastupnik iz svakog parlamentarnog kluba te tri predstavnika Saveza antifašističkih boraca Hrvatske i desetak uglednih hrvatskih antifašista. Glavna zadaća Odbora bit će organiziranje manifestacija kojima će se kroz cijelu godinu obilježavati pobjeda nad fašizmom.

Dio zastupnika i političkih analitičara drži kako odlukom o osnivanju Odbora vodstvo HDZ-a pokušava amortizirati neugodni dojam prošlotjedne parlamentarne rasprave o prijedlozima dviju Deklaracija o antifašizmu, kada je nemali broj zastupnika vladajuće stranke osporavao domete hrvatskog antifašizma.

A koliko je opasno poigravanje s duhovima prošlosti u dnevno-političke svrhe pojasnio je nedavno i predsjednik Stipe Mesić : «Oni koji bi nas željeli vratiti u neprozirne, krvave magle prošlosti, koji bi htjeli naše mlade ljude pretvoriti u zarobljenike falsificirane povijesti i kojima bi odgovaralo da se Hrvatska vrati u izolaciju, često su neugodno glasni i agresivni. Oni nisu bez utjecaja, ali oni su ipak manjina. Većina, to smo mi.»

IDS-ovac Kajin smatra kako će osnivanje Odbora pomoći da se Hrvatska europeizira, ali i da se u povijest gurne Tuđmanova politika nacionalne pomirbe koja je beatificirala domobransku, a dijelom i ustašku politiku. Višestranaka parlamentarna skupina pripremila je novi tekst Deklaracije o antifašizmu u kojoj se ne govori o pravima antifašističkih boraca. Sabor bi ju trebao prihvatiti do kraja ovoga zasjedanja.