1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska broji svoje građane

Od ovog 1. travnja počinje popis stanovništva Hrvatske. Gotovo mjesec dana će 13 tisuća ljudi popisivati građane - koji su obavezni dati odgovore, a trošak popisa procjenjuje se na 175 milijuna kuna.

default

U Državnom zavodu za statistiku navode da će se popis stanovništva provesti prema stanju na dan 31. ožujka u ponoć. Građani će odgovarati na 45 pitanja, među kojima i na nekoliko novih u odnosu na popis 2001. Tako će se ove godine tražiti OIB ili broj osobne iskaznice, namjera prisutnosti ili odsutnosti iz mjesta popisa, a pitanja će obuhvatiti i informatičku pismenost te pripadnost bračnim, izvanbračnim ili istospolnim zajednicama.
Ostala pitanja odnosit će se, kao i tijekom prethodnih popisa, na podatke o na primjer nacionalnosti, vjeri, obrazovanju, prihodima, stambenim uvjetima te vlasništvu nad nekretninama.
Strahovi građana, ali i Crkve
Osijek

Crkva je zabrinuta kako će se građani odreći vjere

Koja god pitanja bila na djelu – popis je obavezan. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku podsjeća da je „Zakon o popisu stanovništva predviđa kaznu od 300 do 800 kuna za osobu koja odbije dati podatke ili dade nepotpune ili netočne podatke.“

Građani pomalo strahuju od davanja podataka jer smatraju kako će završiti u poreznoj upravi, dok Crkva strahuje kako će se manje građana izjašnjavati kao vjernici pa biskupi pozivaju katolike da "pri popisivanju stanovništva ne zaborave istaknuti da su katolici, da su Hrvati ili pripadnici drugog naroda." Hrvatska biskupska konferencija (HBK) upozorava kako se u posljednje vrijeme "nastoji stvoriti drukčija slika o hrvatskom društvu". U poruci vjernicima HBK podsjeća kako podaci iz Popisa stanovništva nisu samo statistička datost, već temelj za donošenje raznih političkih, gospodarskih i drugih odluka, važnih za vremensko razdoblje koje je pred nama. „Oni će se odraziti ne samo na život ovoga naraštaja, nego i na život djece i mladih do kojih nam je stalo.“, upozoravaju biskupi.
Gdje odlaze ti podaci?
Split

Građani nerado daju svoje podatke - osobito one o prihodima

Prilikom prošloga popisa 2001. godine digla se velika buka o pitanjima o nacionalnoj pripadnosti i vjeri. Svatko je potpuno slobodan o tome izjasniti se kako hoće, što znači da se može i ne izjasniti, poručuju iz Državnog zavoda za statistiku. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo dobiti ogledni primjerak popisnice i upitnika za kućanstvo i stan na jeziku i pismu nacionalne manjine kojoj pripadaju.
Građani ne trebaju strahovati da će podaci koje daju biti zlorabljeni. Ti se podatci prikupljaju isključivo u statističke svrhe i zapravo ih nitko izvan Državnog zavoda za statistiku neće i ne može vidjeti. Podaci se, pak, prikupljaju samo zato da bi se nakon obavljenog popisa dobila slika života u Hrvatskoj.
Nikakav "popis homoseksualaca"
Zagreb Pride

Upit o istospolnim zajednicama ne znači i 'popis homoseksualaca'

U odgovoru na pitanje o vrsti zajednice u kojoj popisivana osoba živi prvi put je jedan od odgovora - istospolna zajednica. Ta je mogućnost uvedena nakon donošenja Zakona o istospolnim zajednicama 2003. godine, a ne na temelju nekakve želje da se "popišu homoseksualne osobe", kako se pogrešno pisalo po medijima.

Prvi put će se prikupljati i podaci o informatičkoj pismenosti stanovnika, konkretno o korištenju interneta i elektroničke pošte. Što se pak kućanstava tiče, prvi put će se prikupiti podaci o tome koliko je kućanstava opremljeno računalom.
Prvi, preliminarni rezultati objavit će se do 30. lipnja, a sadržavat će podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica na razini države, županija, gradova, općina i naselja.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva