Hrvatska brodogradilišta imaju šansi za budućnost
17. travnja 2010
«Hrvatska vlada sigurno se danas nalazi pred sasvim drugačijim izazovimanas nego ranije - u doba kad su EU-u pristupale Bugarska i Rumunjska, ali i Poljska. U svim dosadašnjim pristupnim pregovorima nikad nije postojao izuzetak za brodgradnju kao jednu od industrijskih grana, jer tada to nije bilo potrebno. Tada smo imali relativno zdravu tržišnu okolinu i brodogradilišta su mogla sama kreirati svoju budućnost. Danas je to drugačije», ističe Reinhard Lüken, glavni tajnik Udruženja europskih brodogradilišta CESA koje ima 14 članova, među kojima je i Hrvatska.
Kao nikad do sad u povijesti
«Moramo danas uzeti u obzir da je tržišna okolina za brodogradnju u cijelom svijetu toliko loša kao vjerojatno nikada u svojoj povijesti. U situaciji u kojoj je potražnja u posljednjih 18 mjeseci na razini od svega 15 posto u odnosu na stanje u 2007. godini teško je očekivati da bi jedan ulagač mogao investirati svoj novac u brodogradilišta». Ovako lošu situaciju hrvatske vlasti ne mogu riješiti, smatra Lüken, stoga je proces privatizacije u sadašnjem trenutku bez velikih uspjeha.
«Ono što je potrebno, to su europska rješenja. Od 2003.godine imamo europsku politiku brodogradnje i ona je odradila pionirski rad za sektoralnu industrijsku politiku». CESA pokušava politički popratiti ovaj proces i upravo na tom putu mora krenuti i sudjelovati i Hrvatska. Od 2003.godine Hrvatska je uključena u taj proces, ali za rješenja u budućnosti Hrvatska će morati intenzivirati svoj angažman.
Bolje tri nego pet brodogradilišta
«Moj glavni savjet za sadašnji trenutak je da se Hrvatska mora koncentrirati na ulaganja u ona brodogradilišta koja imaju izgleda da budu uspješna, jer nema smisla izgraditi svih 5 postojećih brodogradilišta, treba ih izgraditi na način da ubuduće mogu konkurirati. Pametnije bi bilo koncentrirati ulaganja na možda tri od pet brodogradilišta», drži Lüken.
On je komentirao i odluku hrvatske Vlade da se produži rok za privatizaciju hrvatskih brodgradilišta za još mjesec dana – do 19. svibnja. «Odgoda je korak u pravom smjeru, ali to nije dovoljno. Ne vjerujem da će 30 dana nešto bitno promijeniti ».
Lüken objašnjava da treba shvatiti da ova branša ima velike šanse za budućnost. Šanse na tržištu u novim područjima, dakle ne samo pomorski i brodski promet već u mnogim novim područjima iz sfere pomorske tehnike i tehnologije. Upravo ona nude velike potencijale rasta koje mogu koristiti i hrvatska poduzeća, upozorava Lüken. Međutim, «trenutna rupa i nedostatak potražnje su preveliki i nije za prognozirati da će se za mjesec dana promijeniti, naprotiv, jasno je da se to neće dogoditi ».
Glavni tajnik CESA-e smatra da će trebati barem još godina-dvije za oporavak. U Udruženju europskih brodogradiliošta zastupaju mišljenje da bi i Europska komisija trebala razmisliti o tome da je za privatizaciju potrebno vrijeme. S druge strane, Lüken razumije da proces privatizacije u Hrvatskoj već traje neko vrijeme i razumljivo je da se u jednom trenutku mora napraviti rez. Lüken se slaže da je to vrlo teško političko pitanje.
Zbog neriješenih političkih pitanja Hrvatska je izgubila vrlo važne godine kada je brodogradnja cvjetala. Industrija brodogradnje u Hrvatskoj propustila je najpozitivnije i najuspješnije razdoblje. No sada treba pogledati u budućnost i tražiti koncepte koji hrvatskoj brodogradnji mogu pomoći i koji istodobno osiguravaju konkuretnost u Europi.
Hrvati su dobri, marljivi i kvalitetni brodograditelji
Na pitanje imaju li hrvatska bodogradilišta izgleda uspješno poslovati u budućnosti, Lüken odgovara: «Hrvati su dobri stručnjaci za brodogradnju, imaju dugu tradiciju i dobro obrazovane brodograditelje koji su marljivi, pouzdani i kvalitetni radnici. To sam osobno imao prilike vidjeti u svim hrvatskim brodgradilištima. Stoga, odgovor glasi da, hrvatska brodogradilišta imaju izgleda u budućnosti», ističe Lüken i dodaje kako će šanse koje pruža tržište, moći iskoristiti i hrvatska poduzeća. Ali taj proces će trajati, a optimizam je u Hrvatskoj trenutno poljuljan, jer postoje veliki problemi i zaostaci u ulaganjima. «Potrebni su veliki napori, ali prognoze su pozitivne i apeliram da se prepoznaju šanse i da se iskoriste svim sredstvima».
Model restrukturiranja istočno-njemačkih brodogradilišta primjer za Hrvatsku ?
«Teško je kopirati pojedine modele i to vrlo rijetko funkcionira. Restrukturiranje istočno-njemačkih brodogradilišta se dogodilo prije 20 godina, pa je polazna točka drugačija», opisuje Lüken. No CESA stoji Hrvatskoj na raspolaganju. U prošlosti je bilo vrlo intenzivnih kontakata i razgovora između Udruženja europskih brodogradilišta i hrvatske vlade i CESA je spremna nastaviti suradnju.
Primjer istočne Njemačke je zanimljiv za Hrvatsku utoliko, jer je tamo u temelju učinjen ispravan korak. Nije se pokušavalo popraviti stara brodogradilišta već su postavljana sasvim nova brodgradilišta i modeli s najboljom tehnologijom koja je stajala na raspolaganju, ali pri tome s vrlo bolnim smanjenjem broja radnih mjesta.
«Tada je 85 posto radnika u istočno-njemačkim brodogradilištima dobilo otkaz, ali to u ovakvom opsegu nije potrebno u Hrvatskoj, jer početna situacija je ipak drugačija», mišljenja je Reinhard Lüken, glavni tajnik CESA-e, Udruženja europskih brodogradilišta.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: S.K.