1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvati u Bundeswehru? Zašto ne?!

Bundeswehr bi, kako želi savezna ministrica obrane, ubuduće trebao igrati važniju ulogu u globalnoj sigurnosnoj politici. Kako bi se zajamčio dovoljan broj vojnika u budućnosti, ona predlaže otvaranje vojske za strance.

Ministrica Ursula von der Leyen s pripadnicima Bundeswehra

Ministrica Ursula von der Leyen s pripadnicima Bundeswehra

Nakon serije napada u Francuskoj i Njemačkoj, ponovno se diskutira o tome bi li Bundeswehrovi vojnici trebali djelovati i na području Njemačke. Upravo se planira održavanje zajedničke vježbe policije i Bundeswehra, kako bi se ubuduće moglo odgovoriti na terorističke izvanredne situacije. Moguće je da u takvim operacijama uskoro budu pomagali i portugalski, estonski, možda i hrvatski građani. Kako je sredinom srpnja zaključila savezna vlada, otvaranje Bundeswehra za građanke i građane drugih zemalja EU-a moglo bi omogućiti „popunjavanje“ željene veličine trupa na 170.000 vojnika (profesionalnih vojnika, onih koji su potpisali ugovor na određeno vrijeme i rezervista), odnosno u perspektivi otvoriti vrata zajedničkoj vojsci na razini EU-a.

Vojnici s njemačkim državljanstvom

Od utemeljenja Bundeswehra prije 61 godinu pripadnici Njemačke vojske smiju postati samo osobe koje imaju njemačko državljanstvo. To definira Zakon o vojnicima, koji bi se u slučaju planiranog otvaranja vojske moralo mijenjati. Jedna iznimka postoji već sad. Bundeswehr može zaposliti i ne-njemačke državljane u slučaju da postoji opravdan službeni razlog. Na primjer kada na raspolaganju za određeni posao nema odgovarajućih njemačkih kandidata. Do sada se radilo samo o malobrojnim slučajevima.

Pogledajte video 04:32

Nova uloga Njemačke u svijetu

Suradnja pripadnika Bundeswehra s vojnicima iz drugih zemalja EU-a nije ništa novo. Već od listopada 1989. postoji Njemačko-francuska brigada. U kolovozu 1995. postoji i Njemačko-nizozemski korpus, a postoji i Eurokorpus u kojem su njemački, francuski i belgijski vojnici. Oko 2.300 padobranaca je 2014. integrirano u njemačku diviziju "Brze snage".

Ta praksa suradnje u skladu je s prijedlozima šefice europske diplomacije Federice Mogherini o novoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj strategiji. Njome doduše nije predviđena zajednička vojska EU-a, ali je predviđeno više suradnje i sposobnosti djelovanja na području obrane Europske unije – kako bi se bolje reagiralo na krize.

Dobar signal, ali…

Povjerenik Bundestaga za nadzor Bundeswehra Hans-Peter Bartels za list „Welt am Sonntag“ je izjavio kako otvaranje vojske za građane EU-a smatra dobrom idejom. Ali i naglasio da se od nje ne treba puno očekivati. Socijaldemokratski političar može si zamisliti da je Bundeswehr atraktivan poslodavac za neke mlade Europljane. Pretpostavka je međutim poznavanje njemačkog jezika, dodaje.

Oštre kritike na račun ove ideje stižu iz redova najvećeg udruženja koje predstavlja interese vojnika, Saveznog udruženja pripadnika Bundeswehra. On upozorava na posebni odnos vjernosti između države i vojnika. Vojnik nije zanimanje kao i svako drugo zanimanje, kaže šef Udruženja André Wüstner. „Spremnost da se u slučaju nužde i umre za ono što je u glavi i srcu, ne može vrijediti za bilo koju državu ili poslodavca.“ Upravo vojnički identitet, kaže on, ima enormni nacionalni „pečat“ – unatoč europskom sustavu vrijednosti. I to se uvijek iznova mora jasno reći i politici, dodaje Wüstner.

Izvlačenje know-howa iz zemalja u krizi

Alexander Neu, član parlamentarnog povjerenstva za obranu kao zastupnik ljevice, smatra takvo otvaranje vojske iz više razloga problematičnim. On je uvjeren kako će već i plaće u vojsci privući mnoge potencijalne novake u Njemačku prije svega iz zemalja EU-a koje su ionako na periferiji. Dakle iz ekonomski slabih zemalja poput Rumunjske, Bugarske, Grčke ili dijelova Jugoslavije. To znači mlade ljude koji su zapravo potrebni tamošnjem gospodarstvu i kojima će tako biti atraktivnije raditi u Bundeswehru i što će onda nanijeti štetu tamošnjim gospodarstvima. Zastupnik ljevice također upozorava da se mogu primati samo oni kandidati koji poznaju temelje njemačkog jezika.

Ništa novo

Otvaranje Bundeswehra zapravo nije nova ideja. Početkom 2011. je tadašnji ministar obrane zu Guttenberg dao izraditi studiju gdje bi u njemačku vojsku mogle biti primljene i sve osobe koje imaju (također i) njemačku putovnicu - i ako su prikladne za taj zadatak.

Sadašnja ministrica von der Leyen je izjavila kako takvo otvaranje neće biti nešto što će se dogoditi u kratkom roku, ali brani načelan stav: "Mislim da vojnikinje i vojnici imaju čvrsto uvjerenje uz koje stoje. To nije rodna gruda, nego vrijednosti."

Ona također ukazuje i na slične mogućnosti u zapošljavanju državnih službenika, ali priznaje i kako "ima još mnogo pitanja na koja treba naći odgovor". Novu prašinu je ministrica podigla probnim projektom gdje u Bundeswehru želi zaposliti preko stotinu izbjeglica iz Sirije. Oni doduše neće biti vojnici, ali bi trebali obavljati civilne zadaće, poput mehaničara, u logistici i u medicinskoj službi.

Audios and videos on the topic