1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

´Hrvati u BiH – najugroženiji narod´

Hrvati u Bosni i Hercegovini najugroženiji su narod na svijetu. To je na okruglom stolu Hrvatskog akademskog saveza u njemačkom Duisburgu izjavio prof. dr. Zvonimir Šeparović.

Zvonimir Šeparović, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i suosnivač Svjetskoga žrtvoslovnog društva

Zvonimir Šeparović, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i suosnivač Svjetskoga žrtvoslovnog društva

Hrvatima u BiH osporava se ono što druga dva naroda u toj zemlji imaju i što je za druge narode po sebi razumljivo, pojasnio je profesor Šeparović. Istakao je osobito protivljenje uspostavi javne televizije na hrvatskom jeziku te činjenicu da jedan drugi narod (Bošnjaci) bira hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Igor Zidić (Matica hrvatska), Zvonimir Šeparović (Hrvatsko žrtvoslovno društvo), Zorislav Lukić (Matica hrvatska) i Anto Janković (Deutsche Welle)

Igor Zidić (Matica hrvatska), Zvonimir Šeparović (Hrvatsko žrtvoslovno društvo), Zorislav Lukić (Matica hrvatska) i Anto Janković (Deutsche Welle)

Šeparović je vodeći hrvatski i jedan od vodećih svjetskih viktimologa. Već desetljećima se bori ne samo za prava svoga hrvatskog, nego i drugih naroda, za „jedan humaniji svijet“, što smatra i osnovom viktimologije ili žrtvoslovlja. U tom smislu je istakao važnost žrtve i rekao kako je u temelju hrvatske države žrtva te da bez žrtve ne bi bilo Hrvatske. „Međunarodno priznanje Republike Hrvatske došlo je sa žrtvama Vukovara, Škabrnje, Dubrovnika, Voćina, Lovasa i svih drugih mjesta stradanja Hrvata ne samo u Domovinskom ratu, nego i na Bleiburgu i Križnom putu“, rekao je Šeparović.

Citirajući izraelski zakon koji kaže da „Nitko nema pravo dati oprost u ime žrtve“, Šeparović je dodao kako je kršćanski oprostiti, ali, tek nakon što zločinac prizna svoj zločin i zatraži oprost. Počinitelj mora pokazati iskreno kajanje. A priznanja zločina i kajanja Šeparović ne vidi kod sadašnjeg srbijanskog vodstva, zbog čega smatra da ne može biti ni oprosta ni normalizacije odnosa između Hrvata i Srba.

Mediji u Hrvatskoj suspendiraju demokraciju

Hrvatski novinar Tihomir Dujmović govorio je o hrvatskom novinarstvu jučer, danas i sutra. Za Dujmovića je ono do te razine navijačko da suspendira demokraciju. Kao jedan od glavnih razloga takvog navijačkog novinarstva vidi u činjenici da novinare u Hrvatskoj i danas obrazuju oni isti ljudi koji su to činili i u vrijeme komunizma. Te da je hrvatska novinarska struka sustavno uništavana u poslijeratnoj Jugoslaviji. Naveo je podatak da je od 330 novinara koji su radili u Hrvatskoj 1940. godine nakon Drugog svjetskog rata ostalo samo 64: 36 je ubijeno, 100 novinara je komunistička vlast zabranila da pišu, 131 novinar je emigrirao.

Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske

Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić održao je predavanje pod naslovom „Živi li Hrvatska danas za svoje sutra?“ Predbacio je vlastima, i onim pod vodstvom HDZ-a i onim pod vodstvom SDP-a, nebrigu za hrvatska duhovna i materijalna dobra. Kritizirao je prodaju banaka strancima napomenuvši da sad banke u Hrvatskoj daju uglavnom potrošačke kredite, kako bi Hrvati mogli kupovati strane proizvode, a teško daju kredite za pokretanje bilo kakve proizvodnje u Hrvatskoj. Ipak, Zidić je optimist. Naglasio je kako optimizam za njega "nije raspoloženje već domoljubna dužnost“.

Neiživljena hrvatska sloboda

U pogledu ulaska Hrvatske u EU Igor Zidić je rekao, kako Hrvatska i njezini građani moraju razumjeti EU. Hrvatska je još uvijek u fazi neiživljenog osjećaja slobode. „Uspjeli smo iz jedne integracije otići i prije nego uđemo u novu, slobodu treba još malo proživjeti. To je za Hrvate psihološki problem“, kaže Zidić. Ipak, i on kao i ostali predavači na Susretu Hrvatskog akademskog saveza podržavaju ulazak Hrvatske u EU.

Susreti Hrvatskog akademskog saveza u Njemačkoj imaju tradiciju dugu više od 40 godina. Obilježje Susreta je ne samo dovođenje predavača iz Hrvatske, kako bi hrvatski studenti s njemačkih sveučilišta s njima stupili u dijalog, nego i već legendarno ozračje druženja hrvatskih studenata i akademičara u Njemačkoj iz kojega je nastao i poneki brak.

Autor: Alen Legović

Odg. urednik: S. Matić