"Hrvati su dobrodošli u EU, no što je s ostalima...?"

Hrvatska će krajem lipnja iduće godine biti potpuno spremna postati 28 članica Europske unije, izjavio je u Berlinu, u zastupništvu Europske komisije, Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač hrvatske vlade s Europskom unijom. Drobnjak je na diskusiji održanoj u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske, poručio da Hrvatska uz najljepše more i svoj strateški položaj za europsku energetsku mrežu, Europskoj uniji nudi i inovativne i vrijedne Hrvate. Važna je i činjenica da će Hrvatska biti prva zemlja zapadnog Balkana koja je primljena u članstvo, što će drugim zemljama u regiji biti dokaz da ih Europa nije zaboravila, rekao je Drobnjak. Međutim, za prisutne njemačke političare najvažnije pitanje je bilo zašto je Hrvatskoj potrebno toliko dugo vremena da ispuni najvažnije europsko poglavlje 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava. Drobnjak je objasnio:

“To je jako dobro pitanje, a odgovor je jednostavan. Morate imati u vidu da je Hrvatska, kao i sve druge zemlje bivše Jugoslavije, prošla i još prolaze težak period tranzicije. Dakle, od komunizma u demokraciju, od socijalističkog upravljanja tržištem u slobodno tržište, iz rata u mir, iz članstva u jednoj velikoj državi Jugoslaviji do njenog osamostaljenja u manju nezavisnu državu Hrvatsku. Dakle, to traje, jer smo se morali prilagoditi i prolaziti ove komplicirane tranzicije.”

“Hrvati nisu spremni na radikalne promjene”

Za dugotrajni proces ispunjavanja pojedinih reformi u Hrvatskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe, objašnjenje je dao i Dušan Reljić iz njemačke “Zaklade Znanost i Politika”. „Tajna se krije u tome što su ta društva svake godine sve starija. U Hrvatskoj godišnje umire od osam do deset tisuća ljudi, dok je u Srbiji situacija još dramatičnija. U Srbiji godišnje umire i do 40.000 ljudi, a stopa nataliteta je u svim jugoistočnim europskim zemljama daleko manja os stope mortaliteta“, komentira Reljić.

“Društva koja postaju sve starija, nisu spremna na brze i radikalne promjene. Nakon ratnog iskustva sa kojim su suočena sva društva jugoistočne Europe, u Hrvatskoj i drugim zemljama te regije mnogo je teže realizirati određenu reformu ili nešto što vodi jedan korak naprijed u odnosu na druga društva koja su prolazila kroz tranziciju iz jednopartijskog u višepartijski politički sistem, a u kojim se nije vodio rat“, naglasio je Reljić.

“Hrvati neće imati problema u Europskoj uniji”

Europa će samo onda dobro funkcionirati sve dok njeni stanovnici budu međusobno razgovarali i dobro se razumjeli, stav je Gunthera Krichbauma, predsjednika Odbora za pitanja Europske unije u njemačkom Bundestagu. „Da Hrvati neće imati problem u Europskoj uniji, pokazao je i primjer onih državljana Hrvatske koji su još prije 40 godina kao tadašnji “gastarbajteri” došli u Njemačku. Oni su veoma priznati u Njemačkoj, obrazovani su i najbolje integrirani u njemačko društvo“, objašnjava Krichbaum.

“Ja ne strahujem od Hrvatske i pored sve one sumnje o proširenju koja vlada među Nijemcima. Problematično će biti za nas političare objasniti našim građanima i biračima da ćemo i dalje morati širiti Europsku uniju. Moramo im objasniti da ćemo stabilizaciju i sigurnost u Europi imati tek onda kada i druge zemlje zapadnog Balkana budu primljene u članstvo.”

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg.ured: Željka Telišman