1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrvati ne žele termoelektrane na ugljen

Nakon referenduma u Pločama kojim je iskazano protivljenje gradnji ekološki nečistog energetskog pogona, za slično će se izjašnjavanje po svoj prilici izboriti Labinština u Istri.

Trijumfalna manifestacija građanske volje na referendumu protiv gradnje termoelektrane na ugljen u Pločama 25. siječnja automatski je za sobom povukla pitanje sličnog projekta u Istri. Riječ je o TE Plomin 3, ustvari o planiranom izuzetnom proširenju sadašnjeg energetskog pogona u Istri. Sporno je samo gorivo, ugljen, kao nečist energent koji bi – po mišljenju mnogih – trebalo zamijeniti prirodnim plinom. Ali to podrazumijeva nešto višu cijenu ulaganja, pa država kao nositelj zahvata nije sklona odstupiti.

Ipak, protiv samog projektanta ništa još nije bilo tako uvjerljivo suprotstavljeno kakvim će se pokazati pločanski slučaj. Tamo se radilo o privatnom investitoru, no suočen s preko 90 posto građana protivnih ugljenu kao zagađivaču, on je nakon referenduma objavio da se povlači. Ključni detalj jest međutim činjenica da to nije bio obvezujući referendum, nego tzv. savjetodavni. Na glasovanje je svejedno izašlo preko 60 posto žitelja Ploča, i takav uvjerljiv demokratski efekt bio je očito presudan. Štoviše, njegova snaga ovih dana se neizbježno prenosi na neriješeni problem Plomina.

Brod Greenpeacea Arctic Sunrise s transparentom

I brod Greenpeacea Arctic Sunrise podržao je akciju protiv termoelektrane na ugljen

Neprincipijelnost IDS-a

Zelena akcija i Zelena Istra, dvije ekološko-aktivističke organizacije koje su se proteklih godina najviše bavile tim pitanjem, oglasile su se odmah nakon spomenutoga pločanskog ishoda. Prvi je za njima reagirao IDS, vladajuća stranka u Istarskoj županiji, podržavši ideju o barem savjetodavnom referendumu za građane Labinštine. Konkretno, riječ je o gradu Labinu, te općinama Raša, Pićan, Sveta Nedjelja i Kršan. Valja pritom napomenuti da se IDS godinama dvojako odnosio prema ovoj temi, neprincipijelno kalkulirajući.

Riječ je bila o delikatnim interesnim odnosima istarske stranke s garniturama državnih vlasti. Potonje su Plomin 3 proglasile strateškom državnom investicijom koja zatim ne ovisi o lokalnom izjašnjavanju. Takva se procedura odigrala i prije desetljeće i pol, kad je u pogon stavljena TE Plomin 2. Ovaj put se čini da bi centraliziranoj političkoj volji i prevladavajućem ekonomskom te energetskom rezonu ipak mogla presuditi u međuvremenu narasla javna svijest. Kako ona specifična ekološka, naime, tako i temeljna demokratska.

Bernard Ivčić

Bernard Ivčić

Viši i niži politički interes

Predsjednik udruge Zelena akcija Bernard Ivčić s olakšanjem nam je izrazio svoje uvjerenje da će se dugo očekivani istarski referendum ipak uskoro održati, jer sad već sve nekako ukazuje na tu mogućnost. U međuvremenu je potrebno samo još da gradsko i općinska vijeća u Labinštini održe svoje sjednice do kraja veljače, a zatim bi se referendum trebao raspisati u roku od 30 dana. „No ipak zbog toga nemojmo zaboraviti“, upozorava Ivčić, „da se to moglo i moralo organizirati znatno ranije, prije dvije-tri godine“.

Predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša uvjeren je i sam da se u Istri problem konačno pomaknuo s mrtve točke upravo zbog svenarodnog uspjeha u Pločama. „IDS se sad očito nastoji umiliti Istranima, dok je to ranije nastojao u odnosu na državne vlasti. Ali, koji god motivi njima bili na pameti, rekao bih da je svejedno. Samo neka se referendum raspiše, a građani će znati kako je najbolje za njih, bez obzira na tzv. viši politički interes. Siguran sam zato da će oni biti protiv ugljena“, rekao je Ivčić za DW.

Ministarstvo gospodarstva bez odgovora

On je također mišljenja da bi na bolje demokratsko okruženje mogla utjecati i činjenica da je Hrvatska u izbornoj godini – što je vrijeme tradicionalnog omekšavanja svake vlasti prema građanima, pa i ove aktualne u Hrvatskoj. To znači da bi očekivani ishod narodne volje protiv ugljenoga goriva, a koji predviđaju i medijske ankete, trebao biti usvojen poput onog pločanskog, bez obzira na njegov formalno neobvezujući karakter. Svaka drukčija reakcija vlasti mogla bi se unaprijed proglasiti velikim njezinim predizbornim rizikom.

Plastična figura pluća

Prosvjed Zelene akcije protiv termoelektrane na ugljen

No zatim će se morati povesti posve drukčija nacionalna energetska politika, bazirana na strateški kvalitetnijim osnovama. Morat će biti sistematična, ekološki suvremena, u većoj mjeri samoodrživa, kao i diverzificirana. Teško je predvidjeti kako će se s tim ponijeti hrvatska politička elita, danas zaokupljena privatizacijskim iskušenjima (i) u sektoru energetike. Za početak takve procjene istaknimo da od nadležnog Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske nismo dobili nikakav odgovor na upit kakvo je stajalište Ministarstva o mogućem referendumu o Plominu 3.

Preporuka uredništva