Hrvati najveći euroskeptici
15. prosinca 2009
U najnovijem istraživanju eurobarometra 24 posto Hrvata smatra da bi članstvo Hrvatske u EU bilo dobro, 37 smatra da bi to bilo loše, a 35 posto drži da ne bi bilo ni dobro ni loše. Lošije raspoloženje prema Europskoj uniji postoji još samo u Latviji koja je teško pogođena financijskom krizom. U EU u prosjeku 53 posto anketiranih smatra da je dobro što je njihova zemlja članica Europske unije. Tradicionalno najpozitivniji prema EU su građani Luxembourga i Nizozemske (po 74 posto), zatim Irci (72 posto) i građani Slovačke (68 posto). Na dnu ljestvice osim Hrvata i Latvijaca su Britanci (30 posto) i Mađari, kojih 34 posto drže da članstvo njihove zemlje nije dobro.
Za Hrvate najveći problem kriminal pa nezaposlenost
Hrvati smatraju da je najveći problem Hrvatske kriminal (59 posto) pa tek nakon toga nezaposlenost (50 posto). Da na području tržišta rada tek slijedi najgore i još veća nezaposlenost vjeruje čak 68 posto Hrvata dok je među građanima EU-a istog mišljenja 54 posto. U postupni oporavak vjeruje 38 posto građana EU-a, a tek 28 posto Hrvata.
Oko očekivanja za idućih godinu dana samo 11 posto Hrvata vjeruje u poboljšanje, 57 smatra da će biti lošije dok su građani EU-a ipak optimističniji: 28 posto očekuje poboljšanje, a tek 31 su pesimsitični i očekuju pogoršanje.
U krizi Europljani više vjeruju nacionalnim vladama
30 posto građana Europske unije u idućih 12 mjeseci očekuje poboljšanje na tržištu EU-a, a 29 posto oporavak svjetskog gospodarstva. U borbi protiv gospodarske krize Europljani su dobili veće povjerenje u nacionalne vlade. Tako 19 posto anketiranih vjeruje da najbolje probleme mogu riješiti same vlade, a to je sedam posto više od prošle godine.
Raskorak između spremnosti za zaštitu klime i stvarnog ponašanja građana
I na kraju zanimljiv je i podatak da se kod građana EU-a između spremnosti za zaštitu klime i rutinskog ponašanja u svakidašnjici nalazi «velika rupa». Tako 59 posto anketiranih Europljana navodi da poduzima nešto protiv promjene klime, ali to je ipak dva posto manje nego godinu dana ranije. Kod pitanja konkretnih aktivnosti na prvom se mjestu nalazi razvrstavanje smeća, što je zapravo vrlo mali i skoroman efekt smanjenja stakleničkih plinova. 75 posto Europljana je navelo da kupuje ekološke proizvode, ali samo 17 posto je navelo da je to učinilo prošlog mjeseca.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: S. Kobešćak