1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvati ipak ne izumiru?

Hrvatska ukupno broji 4.290.612 stanovnika, objavio je Državni zavod za statistiku čime je počelo i službeno objavljivanje rezultata ovogodišnjeg popisa stanovništva. Oni se ne pokazuju posebno zabrinjavajućima.

default

Odraz broja u zjenici ženskog oka

Hrvati su popisani

Iako je popis iz 2001. godine pobrojao gotovo 150 tisuća stanovnika više, ravnatelj Zavoda Ivan Kovač tvrdi da se crne prognoze o drastičnom izumiranju Hrvata nisu obistinile. Naime, ta se dva popisa zbog različitih metodologija ne mogu usporediti, poručuju državni statističari i tvrde da je broj stanovnika približno jednak onome od prije deset godina. "Kada bi se na popis 2001. primijenila ovogodišnja metoda, broj stanovnika bio bi gotovo na istoj razini“, kaže Kovač.

Metoda je ista, popisivanje preciznije

S iznesenom interpretacijom se ne slaže pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog Fakulteta prof. dr. Jakov Gelo. Kako je objasnio za Deutsche Welle, i 2001, i 2011. godine je korištena ista metodologija prema preporuci Ujedinjenih naroda, Europske ekonomske komisije i Eurostata. "Istina, 2001. godine se metodologija nije poštivala u cijelosti, a ovoga puta, vjerojatno, jest. Mogu reći samo vjerojatno. Gubitak u vitalnoj statistici je oko 100 tisuća, što je razlika između broja rođenih i umrlih“, kaže Gelo. Dodaje da preostalih 50 tisuća razlike treba potražiti u činjenici da je 2001. godine popisano više od 200 tisuća hrvatskih državljana koji su boravili duže od godinu dana u inozemstvu. Dio njih se vjerojatno vratio, a dio je ostao vani pa je za pretpostaviti da je ove godine popis ipak bio puno precizniji.

Zagreb još nije milijunski grad

Masa ljudi na Trgu Bana Jelačića

Zagreb je najmnogoljudniji hrvatski grad, ali i dalje ne milijunski

Preliminarni rezultati pokazuju i da glavni grad Zagreb ima 792 875 stanovnika, u Splitu ih je 178.192, u Rijeci 128.735, dok Osijek broji 107.784 stanovnika.

Zamjetan je i porast broja kućanstava kojih sada ima više od 1,5 milijuna. Broj stanova je u zadnjem desetljeću porastao za 376.648 pa ih sada ima 2.257.515. Od toga 1.923.522 stambene jedinice služe za stalno stanovanje. Taj je podatak naizgled u kontradikciji s općeprihvaćenim mišljenjem kako mladi Hrvati sve duže žive u zajednici s roditeljima i kako sve teže dolaze do vlastitog stana.

Stanovi i kuće kao fetiš

Gelo objašnjava da dolazi do prestrojavanja unutar stanovništva i osnivanja mladih domaćinstava te da je taj trend pravilo i u drugim europskim zemljama, pa čak i kada broj stanovnika opada. Uz to, Hrvatska u svim popisima stanovništva, pogotovo poslije 1961. godine, ima veći broj stambenih jedinica nego kućanstava.

Činjenica je da mladi sve duže žive s roditeljima, no Hrvati su među prvih pet naroda u Europi koji žive u svojem vlasništvu, svojem vlastitom stanu ili kući. "Razvijeni zapad ima vrlo razvijen princip najma stambenog prostora po prihvatljivim cijenama pa građani ne žele ulagati u mrtve kapitale. U Hrvatskoj postoji gotovo fetiš da morate imati svoje. Najmovi stana su dominantno ilegalni, a ljudi nerado plaćaju najam nekretnine koja nikada neće postati njihova“, tvrdi profesor Gelo i dodaje da u broj stambenih jedinica ulaze i turistički apartmani, vile, ali i vlastite vikendice u kojima se Hrvati rado odmaraju.

Stručnjaci ne očekuju promjene u nacionalnoj i vjerskoj strukturi

Državni zavod za statistiku ipak nije objavio podatke koje javnost nestrpljivo očekuje, a to je vjerska, etnička i obrazovna struktura stanovništva. Oni će na red doći u prvoj polovici iduće godine, dok bi potpuna demografska slika države bi trebala biti poznata do kraja 2012. godine. Podsjetimo, prema popisu iz 2001. godine u Hrvatskoj je živjelo čak 88 posto katolika te 4,5 posto pravoslavaca.

Naš sugovornik ne očekuje značajnije promjene u nacionalnoj i vjerskoj strukturi, budući da u zadnjem desetljeću na njih nije bilo značajnijih utjecaja. „Mogao bi se dogoditi nešto veći broj Srba, zbog povratnika, no kod ostalih nacionalnih manjina ne vidim razlog promjenama. Vjerojatno će to biti relativna preslika nacionalne strukture iz 2001. godine“, zaključuje Gelo.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva