1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Hrvat – arhitekt i dizajner NATO-ovog zaštitnog znaka

Simbol je poznat: stilizirani kompas na plavoj pozadini. Poznat je i simbol NATO saveza u trodimenzionalnom izdanju koji stoji ispred sjedišta u Bruxellesu. Manje je poznato da je njegov autor - Hrvat.

Nato simbol

Idejni tvorac - arhitekt iz Zagreba

Sjećate li se kada je prije nešto više od godinu dana podignuta hrvatska zastava ispred glavnog sjedišta NATO-a ? Hrvatska zastava zavijorila se samo nekoliko metara od čelične skulpture simbola NATO-a čiji je idejni tvorac jedan hrvatski arhitekt. Ivana Prtenjaka život je prije 40-tak godina odveo u Bruxelles a odmah po dolasku pružila mu se prilika za "povijesni" angažman.

Skulptura NATO

Zahvalni motiv za fotografiranje - skulptura NATO

"Kada je De Gaulle 'najurio' NATO iz Pariza tada se Sjeveroatlanski savez provizorno sklonio u Evereu, prigradskom briselskom naselju nadomak zračne luke. Naš je arhitektonski ured dobio narudžbu i tada sam bio vrlo mladi arhitekt. U Bruxellesu sam radio tek godinu dana. I tada je odlučeno da će se od provizornog prijedloga napraviti reprezentativni logo i skulptura ispred ulaznih objekata NATO-a“, objašnjava Ivan Prtenjak. „Kako je projekt koji se prvotno radio, bio odbijen, rečeno je da neka pokuša još jednom neki mladi arhitekt i to sam bio ja. Konačna verzija ove čelične konstrukcije ispred NATO-a rađena je po mojim crtežima“, otkriva arhitekt.

Najpoznatija skulptura na svijetu

„Zanimljivo je da je skulpturu radio također jedan moj kolega. Moj je arhitektonski ured sa 120 arhitekata bio najveći u Belgiji, a ja sam bio najmlađi arhitekt. Moj kolega skulptor, napravio je u biti danas najpoznatiju skulpturu na svijetu. Što se god dogodi u vezi NATO-a stalno se prikazuje ta skulptura. To znak NATO koji je pretvoren u skulpturu nehrđajućeg čelika“, opisuje Prtenjak i ukazuje na doajena hrvatskog kiparstva.

„U Hrvatskoj imamo Džamonju i kada sam razgovarao s njime i pokazivao mu ovu skulpturu on je bio tom skulpturom oduševljen, jer je ona još iz sedamdesetih godina 20.stoljeća“, svjedoči idejni tvorac skulpture ispred NATO-a.

Nato

Hrvatska zatava ispred "hrvatske" skulpture

„Ja imam još jedini origanalan crtež te skulpture koju sam ja postavio i originalan crtež moje fasade, a to je bila neka peta ili šesta varijanta koja je na koncu prihvaćena“, pohvalio se Prtenjak. Hrvatski arhitekt je oukazao i na specifičnu arhitekturu NATO kompleksa te posebice na zanimljivu fasadu koju su postavili njegovi kolege. Radilo se o „vrlo snažnoj i dramatičnoj fasadi, kao tvrđava NATO koja nas štiti“, kaže Prtenjak i nastavlja: „ a ja sam taj isti volumen pretvorio u jednu ležernost, a da bi na neki način šarmirao žiri, napravio sam elemente sunca koje su fasadi dali ritam. U crtežu sam naglasio velike sjene. Međutim, radi se o sjevernoj fasadi, pa se to nikada neće vidjeti.“.


Tko najviše plati taj gradi

Poznato je da se gradi novo sjedište NATO saveza i prvu nagradu je dobio jednan briselski ured kojeg međutim drže Amerikanci. Radi se o velikom arhitektonskom uredu. Natječaj je dobio američki konzorcij Skidmore, Owings & Merrill s uredom u Londonu te belgijski ured Assar.
No s obzirom na to da Amerikanci u Belgiji ne mogu raditi a da nemaju belgijski ili europski ured, oni su se povezali s jednim domaćim uredom i to upravo s uredom Ivice Prtenjaka. „I moj ured se povezao s Amerikancima, jer se znalo da će natječaj dobiti Amerikanci, a SAD plaća najviše za gradnju novog sjedišta NATO-a“, objašnjava Prtenjak. Dakle, odluka se nije dodjeljivala po broju glasova već po iznosu kojeg određena članica NATO-a plaća za projekt novog glavnog stožera saveza.

Arhitekt Ivan Prtenjak, koji je završio studij arhitekture u Zagrebu, opisuje koji su bili posebni zahtjevi za postavljanje skuplture ispred glavnog ulaska u sjedište NATO-a. „Prvo se krenulo s projektom koji je morao za ondašnje prilike biti izveden vrlo brzo. Bio je to zapravo prvi veliki europski projekt za građevinska poduzeća. Mi smo to morali naporaviti u par mjeseci. Svi sudionici i projekti na kojima se radilo morali su biti zaključani, svi suradnici projekta bili su praćeni šest mjeseci“, dojmljivo opisuje Ivan Prtenjak koji se prisjeća: „Jedan poznati dizajner, njegova supruga je bila na izletu u Moskvi, i on nakon toga više nije mogao raditi na tom projektu. Kada su mene naknadno ubacili, šef belgijske grupe koji je vodio posao, zbog mene je izgubio mjesto, jer sam kao građanin iz Jugoslavije radio na tom projektu“.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Autor bez autorskih prava