1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrpa dolara previsoka za svakog olimpijskog skakača u vis

Najbolji simbol predstojećih Olimpijskih igara u Pekingu jest - novac. Ne samo zbog rekordnih troškova ove Olimpijade...i na novoj novčanici od 10 juana čak i Mao zamijenjen novim stadionom u Pekingu.

Svežanj novčanica od 100 juana

Povodom Olimpijade čak niti Mao nije toliko važan

Kada se 2001. Peking kandidirao za 29. Olimpijske igre, organizatori su predviđali kako će pripreme koštati nekih 2 milijarde dolara. Mjesec dana prije početka natjecanja, ta prognoza se čini doista smiješnom - konačno, samo za propagandnu akciju dobivanja igara je već tada potrošeno 20 milijuna. Danas se spominje iznos od čitavih 40 milijardi dolara, najviše u povijesti igara i sportskih natjecanja uopće - i čak niti taj iznos ne sadrži sve, osobito ne indirektne troškove.

40 milijardi - i to je tek početak

Na primjer: koliko će koštati zaustavljanje čitavih industrijskih pogona koji zagađuju zrak za vrijeme Igara ili koliko je koštala zamjena kotlova za grijanje koja su tradicionalno bila ložena ugljenom - i time Peking postavljali u sam vrh popisa najzagađenijih gradova naše planete. Već zbog smoga su se teško mogli očekivati vrhunski sportski rezultati - što organizatorima nije bilo prihvatljivo.

Središnji stadion Olimpijskih igara u Pekingu

U smogu se nadzire velebni stadion: za vrijeme igara će se gasiti svi pogoni koji zagađuju zrak

Indirektnih troškova ima još: pred Igre su uklonjene kolibe i prodajni štandovi koji su naruživali ulice središta grada - ali vlasnici su dobili odštetu koja je tek djelić vrijednosti. Sve do troška uklanjanja algi sa regatne staze koje su se tamo namnožile u neslućenim razmjerima - ali čijeg se uklanjanja "dragovoljno" prihvatila i Narodna armija.

Olimpijada je pitanje državnog prestiža

Doista se može reći kako je projekt Olimpijskih igara Kina shvatila kao zadatak od najvišeg državnog interesa gdje se svakom zgradom i projektom mora pokazati, što jest Kina 21. stoljeća. Naravno, čitav niz projekata - kao podzemna željeznica koja je sama koštala nekih milijardu i pol dolara, ostat će Pekingu i u budućnosti. Isto vrijedi i za monumentalni stadion, kako ga Kinezi zovu "Ptičje gnijezdo", gdje je samo honorar arhitektu bio 8 milijuna američkih dolara. A to je tek jedan od čitavog niza sportskih objekata koji su izgrađene povodom Olimpijskih igara.

Ne štede niti sponzori

Peking zapravo ima sreću što nije samo Kina shvatila ove Olimpijske igre kao povijesnu priliku gdje je štednja ravna veleizdaji: ekskluzivna skupina od 60 tvrtki je masno platila svoj status sponzora Olimpijade nekih dvije milijarde dolara. Čitava polovica tog iznosa otpada na samo 12 glavnih sponzora u kojem ima i njemačkih tvrtki - Adidas i Volkswagen. Oba ova koncerna imaju goleme planova za Kinu. Njemački proizvođač automobila želi ove godine u Kini prodati više od milijun vozila - više nego u bilo kojoj drugoj zemlji na planeti.

Važno je sudjelovati - na najvećem tržištu Azije

Dva kineska radnika nose predimenzionuranu cipelu Adidasa

Adidas misli veliko - i to doslovno.

I Adidas ima ambicioznih planova: još u studenom prošle godine je započeo sa najvećom propagandnom kampanjom u povijesti poduzeća. Gigantskim plakatima i čitavim nizom drugih akcija predstavljaju u prvom redu sportove koji su i inače najpopularniji u Kini: košarka, nogomet i - naravno, stolni tenis. Akcija, tvrde u Adidasu, donosi i rezultate: popularnost marke raste i nadaju se prestići Nike koji još uvijek nešto vodi po popularnosti. Popularnost naravno znači i prodaju: u Adidasu se nadaju do godine 2010. samo u Kini ostvariti promet od milijardu eura i time to tržište pretvoriti u najveće u čitavoj regiji. Donekle bi to bilo i opravdano: konačno, Adidas gotovo polovinu svog asortimana koje prodaje na svjetskom tržištu i proizvodi - upravo u Kini.

Tibet? Kakav Tibet?

Zato su zapravo i sponzori više nego sretni što je nešto popustila negativna kampanja vezana uz prosvjede zbog nasilja na Tibetu. Direktor uprave Adidasa, Herbert Hainer ionako uporno ponavlja, kako politika nema nikakve veze sa pitanjem, koje sportske cipele ili majicu će netko nositi i pita - ako Kinu moramo kritizirati zbog Tibeta, da li ćemo onda morati kritizirati i američku vladu zbog Guantanama?

I naravno, povrh prihoda od sponzora koji onda imaju pravo četiri godine svoje proizvode ukrašavati sa pet olimpijska obruča, tu dolaze i prihodi od televizijskih prijenosa.

Kineski predsjednik Hu Jintao drži olimpijsku baklju.

Olimpijada je pitanje državnog interesa - kineski predsjednik Hu Jintao drži olimpijsku baklju.

I tu se bilježi rekord: za prijenos igara u Moskvi, Olimpijski odbor je pobrao 90 milijuna dolara, onih u Los Angelesu 1984. tada spektakularnih 290 milijuna. Cijena prijenosa za posljednje igre se nalaze u sasvim drugim kategorijama: prijenos prošlih igara u Ateni je Odboru donio gotovo milijardu i pol dolara, ovih u Pekingu će biti preko jedne milijarde i 700 milijuna dolara.

Mao se ipak vraća

I na kraju, vratimo se novoj novčanici od 10 juana, sa "Ptičjim gnijezdom" na jednoj i sa antičkom skulpturom bacača diska na drugoj strani: Kineska narodna banka planira samo ograničenu emisiju od 6 milijuna primjerka - i nakon toga se vraća stari Mao Tse Tung i Žuta rijeka na pozadini. A niti vrijednost te novčanice nipošto ne oslikava najskuplje igre u povijesti: 10 juana je otprilike - 93 euro-centa.(aš)

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic