1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hranimo se nezdravo

Sve više ljudi diljem svijeta se hrani nezdravo. Oko 800 milijuna ih gladuje, oko dvije milijarde je pothranjeno, dvije milijarde pretilo. A sve to ima sve veće posljedice na zdravstvene sustave.

Petogodišnji Malri iz Tanzanije je predebeo. Njegova majka Fadhila u tome ne vidi nikakav problem. „Svi smo mi pomalo okruglasti, to je u obitelji“, kaže Fadhila, koja je i sama pretila.

Obitelj živi u jednoj siromašnoj, ruralnoj regiji u okrugu Kilimandžaro. Malri jede pretežito masnoću i ugljikohidrate. Voće i povrće je uglavnom preskupo, kaže majka. Petogodišnjak ima indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30 i time je u sve većoj skupini stanovnika Zemlje koji su jako pretili ili gojazni. Svatko čiji je BMI veći od 25 važi kao osoba s prekomjernom težinom, a pretilost ili gojaznost (adipositas) počinje s BMI-jem od 30.

Godišnje po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko dva i pol milijuna ljudi umre od posljedica pretilosti. Kod osoba koje se hrane kaloričnom hranom s malo hranjivih tvari nekoliko puta je veći rizik oboljenja od dijabetesa, problema sa srcem i krvotokom ili pojave raznih vrsta raka nego kod osoba s normalnom težinom. WHO u međuvremenu polazi od toga da već danas prekomjerna težina i pretilost prouzroče više smrtnih slučajeva od gladi.

Glad i pretjerana težina

Malrijeva domovina Tanzanija je jedna od onih zemalja u kojima postoji dvostruki problem s ishranom. Zbog velikog broja pothranjenih osoba, po novom je Indeksu gladi u svijetu stanje u toj državi „ozbiljno“. Istovremeno raste broj Tanzanijaca koji su bolesno pretili.

U zemljama u tranziciji poput Kine i Meksika u proteklim godinama je uspješno reduciran problem gladi među žiteljima, ali je istovremeno porastao broj osoba s pretjeranom težinom. To nije neobična pojava u zemljama u kojima se prehrambene navike mijenjaju u smjeru sve veće konzumacije intenzivno obrađenih namirnica s puno kalorija, koje nude transnacionalni veliki koncerni aktivni po cijelom svijetu, objašnjava Roman Herre. Agrarni stručnjak radi za FIAN, organizaciju za zaštitu ljudskih prava, te navodi jedan primjer s Filipina:

"Instant tjesteninu kupuju uglavnom siromašni, zato što je ona još malo jeftinija od domaće riže. Pitanje je samo koliko hranjivih tvari ima u toj tjestenini, a koliko u lokalnoj rižu.“

Ljudsko pravo na hranu

Osim borbe protivi gladi, novi razvojni ciljevi Ujedinjenih naroda su i bolja prehrana i održiva poljoprivreda. Za FIAN, koji se na međunarodnom planu zalaže ponajprije za ljudsko pravo na hranu, krajnje je vrijeme da se na dnevnom redu ne nađe samo glad, već i kvaliteta namirnica.

"Kad se s aspekta ljudskih prava zapitamo što je zapravo ljudsko pravo na hranu, onda se radi o tome da ljudi imaju pravo na konzumiranje kvalitativno primjerene hrane“, naglašava Roman Herre.

Indeks gladi u svijetu

Indeks gladi u svijetu

Usporedba dviju karata svijeta otkriva da je problem manjka prehrambenih namirnica globalni problem. Aktualni Indeks gladi u svijetu prikazuje aktualnu situaciji oko gladi u zemljama u razvoju i tranziciji. Industrijske zemlje su sive, zato što glad tamo nije problem. Ali upravo tamo je udio bolesno pretilih osoba osobito visok, zato se na karti WHO-a industrijske zemlje pojavljuju markirane spektrom boja od tamno crvene do tamno narančaste.

Udio pretilih osoba u ukupnom stanovništvu

Udio pretilih osoba u ukupnom stanovništvu

Po podacima WHO-a na primjer trećina Amerikanaca je ekstremno pretila. U Europi je to, ovisno o zemlji, svaka peta ili četvrta osoba

I u industrijskim zemljama je pogrešna prehrana koja se manifestira u obliku pretjerane težine prije svega problem siromašnih, slabije obrazovanih slojeva.

U Aziji lošoj prehrani doprinosi na primjer instant tjestenina, a građani u industrijskim zemljama često jedu druge gotove proizvode s jako visokim postotkom šećera, masnoće ili soli, na primjer fast food proizvode poput hamburgera, prženih krumpira ili hot-dgova, ili gotove hrane kao što su juhe u vrećici, toast ili pizze iz zamrzivača. U konačnici to znači: mnoge osobe s pretjeranom težinom, istovremeno su pothranjene, zato što ne konzumiraju dovoljno hranjivih tvari.

Globalni problem

Brojke govore same za sebe: diljem svijeta je dvije milijarde ljudi pothranjeno, gotovo isto toliko ih ima prekomjernu težinu. Danas se dakle gotovo dvije trećine ljudi na Zemlji hrani pogrešno – s negativnim posljedicama ne samo za osobno zdravlje već i za nacionalne zdravstvene sustave i gospodarstvo.

Njemačko društvo za borbu protiv pretilosti procjenjuje da će gojaznost do 2020. njemački zdravstveni sustav godišnje koštati preko 25 milijardi eura. Stručnjaci govore o „epidemiji pretilosti“ u Njemačkoj, zato što je već danas više od polovice svih Nijemaca ili pretilo ili ima prekomjernu težinu.

Glavni je uzrok nezdrav stil života, premalo kretanja i previše kalorija. Taj je stil života sve veći problem i u siromašnim i u bogatim zemljama. To je sve veći izazov za globalne zdravstvene sustave.

Preporuka uredništva