1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Homo erectus (ni)je predak homo sapiensa

Sjetimo li se nastave prirode u školi jedna od temeljnih «znanstvenih istina» koje smo naučili bila je da je predak modernog čovjeka (homo sapiensa) homo erectus, prvi pračovjek koji je počeo hodati uspravno. Doista?

default

"Mala" lubanja kenijskog homo erectusa

Sada je vrijeme da zaboravimo ono što smo naučili u osnovnoj školi. Barem tako pokazuju najnovija otkrića iz Kenije koja opovrgavaju izravno srodstvo homo erectusa i homo sapiensa. Homo erectus po tim znanstvenim saznanjima ima puno više s gorilama nego s ljudima općenito te je živio u isto vrijeme s homo habilisom, još jednom vrstom praljudi, za koje se pretpostavljalo da je preteča našeg «uspravnog» pretka.

Fosil star preko milijardu godina

Glavni akteri u Nacionalnom muzeju u Najrobiju po svemu sudeći nisu se poznavali u davnim, davnim vremenima, točnije prije više od milijun godina kada su živjeli jedni uz druge oko jezera Turkana u današnjoj Keniji. I jedni i drugi, homo erectus i homo habilis, spadaju u dvije podvrste praljudi. Dvije podvrste koje su puno srodnije nego što se to do sada pretpostavljalo. Znanstvenici su uzbuđeni otkrićem da su ta između dva pračovjeka postoje srodni odnosi. Ne baš naizravniji, ali ipak srodni. Najnovnija saznanja do temelja su potresla dosadašnje znanstvene spoznaje. Direktor muzeja u Najrobiju Farah Idle otkriva zašto su eksponati u kenijskom Nacionanom muzeju tako spektakularni: «Ovo je najmanja lubanja jednog do sada pronađenog homo erectusa na Zemlji. Drugi fosilni primjerak je gornja čeljust homo habilisa. Taj eksponat je star otprilike 1,4 milijarde godina i on je majmlađi fosilni primjerak svoje vrste ikada pronađen u svijetu.»

Dvije «sestrinske» vrste

Posebnost otkrića leži u tome da je homo erectus po svemu sudeći živio prije homo habilisa i ta hipoteza dovodi pod znak pitanja dosadašnja znanstvena saznanja. «Uspravni pračovjek» homo erectus bi zapravo trebao biti «modernija» verzija homo habilisa. Znanstvenici sada, nakon ovih novih otkrića, pretpostavljaju da su ta dva pračovjeka dugo vremena dijelila životni prostor, područje današnje sjeverne Kenije. A tamo je paleontolog Frederick Manthi prije sedam godina iskopao već spomenutu spektakularnu lubanju homo erectusa: «Iz toga možemo zaključiti da su njih dvojica istovremeno egzistirala u regiji oko jezera Turkana. Dvije vrste bile su, uvjetno rečeno, «sestre» koje su koristile različite ekološke resurse. Homo habilis po tome nikako ne može biti preteča homo erectusa, oba otkrića su u potpunosti izmijenila povijest.» Ali to nije sve: lubanja homo erectusa je mala, puno manja nego ostale do sada iskopani fosili njegove vrste. Znanstvenici i za to imaju objašnjenje: radi se o pračovjeku ženskog spola, praljudi muškog spola imali su puno veće glave. Iste te razlike u fizionomiji postoje i kod majmuna i gorila, pojašnjava Emma Mbua, znanstvenica koja istražuje životne navike naših pra-pra-predaka: «Kada promatrate muške gorile oni su poprilično veliki. Ženke su male. Sada po prvi put imamo naznake da su te razlike postojale i kod homo erectusa. Ono što je odlučujuće u istraživanjima je da se te osobine općenito pripisuju primitivnim vrstama.»

Homo erectus – gorilin rođak?

Homo erectus je dakle bio puno srodniji gorilama nego današnjem homo sapiensu. Pa i što se tiče njegovog seksualnog ponašanja. Različite fizionimije između spolova upućuju na to da su se muškarci parili s više ženki. Spolno ponašanje koje krasi današnjeg čovjeka homo erectusu je bilo strano. Naš predak, za kojeg smo do sada mislili da nam je bio jako sličan možda je jedan sasvim drugi tip, smatra direktor kenijskog Nacionalnog muzeja Farah Idle: «Povijest evolucije je priča koja još nije u potpunosti ispričana. Nedostaje nam još puno dijelova te priče. I što više stvari otkrivamo sve više je i pitanja na koja treba odgovoriti.»