1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hodorkovski: "Putinovoj vlasti nedostaje legitimnost"

Neka kretanja u Rusiji iznenađuju Mihaila Hodorkovskog. U intervjuu za DW ovaj Putinov kritičar navodi osnovne probleme današnje ruske države.

Deutsche Welle: Gospodine Hodorkovski, Vi ste ranije bili biznismen, sada se angažirate u civilnom društvu. S kojim poteškoćama ste suočeni u Vašim novim zadaćama?

Mihail Hodorkovski: Za mene je bilo potpuno iznenađujuće da se mentalitet ruskog društva početkom drame u Ukrajini tako radikalno promijenio. Nisam mislio da naše društvo toliko puno pati od "Vajmarskog sindroma". Također nisam računao s time da društveni angažman može biti toliko neučinkovit i neproduktivan i da pri tom interno vlada toliko velika konkurencija - čak i u usporedbi s poslovnim svijetom. Ja sam mislio da se tamo gdje djeluju istomišljenici može postupati više prijateljski. Vjerojatno ću se još češće s nostalgijom sjećati godina koje sam proveo kao biznismen.

Znate li kako se u Kremlju i predsjedničkoj administraciji donose odluke? Koju ulogu pri tome igra Vladimir Putin? Mogu li se predvidjeti odluke?

Ne može se s današnjega gledišta predvidjeti svaki konkretni korak, ali može načelni smjer. Glavni problem države koju je izgradio Vladimir Putin jest nedostatak bilo kakve legitimnosti vlasti - postoji samo Putin i njegova popularnost. U konačnici se cijela vojska državnih službenika orijentira na temelju dva aspekta. Prvi je što Putin kaže. Drugi je vlastiti džep. S obzirom na to da je Putin također samo čovjek i da nije naviknut na težak rad, teme kojima se on bavi su ograničene. Danas je to najviše vanjska politika. Unutarnjim prilikama on pridaje manju važnost. Kao posljedica toga unutarnja politika mutira u borbu različitih grupa za beneficije. Pri tome je svako sredstvo prihvatljivo. Regionalni vlastodršci žele jedno, predstavnici vojske i tajnih službi drugo, poduzetnici, među njima najbliži krug oko Putina, opet nešto drugo. U okviru te borbe za resurse oblikuje se unutarnja politika. To ćemo doživjeti i na izborima 2016. godine. Kada je riječ o vanjskopolitičkim Putinovim odlukama moramo obratiti pozornost na to da on nije čovjek koji razmišlja strateški. Njemu bivaju servirane varijante kako se može postići konkretan taktički cilj. To je jednostavna računica. Putin uvijek donosi odluku koja mu u sljedećem koraku omogućava veliki manevarski prostor. Od tog algoritma on praktično ne odstupa.

Kako ocjenjujete odnos između predsjednika Čečenske Republike Ramzana Kadirova i Putina? Koju ulogu igra Kadirov danas u ruskoj politici?

Vjerujem da Putin vrlo dobro zna da je nužan sustav obostrane kontrole ustavnih organa. Ali s obzirom na to da ovdje ne postoji legalni sustav kontrole i balansa, kako je to zapravo predviđeno ustavom, on mora izgraditi pseudosustav. I u tom pseudosustavu Kadirov naravno sa svojom bandom ima prilično važno mjesto. Stoga on nije spreman izvući Kadirova iz igre i destabilizirati sustav koji je postigao u svojoj glavi. To se primjerice vidi u istrazi u slučaju ubojstva Borisa Njemcova.

Žana Njemcova u razgovoru s Mihailom Hodorkovskim

Žana Njemcova u razgovoru s Mihailom Hodorkovskim

Kako vidite svoju vlastitu političku budućnost?

Bio sam i još uvijek sam čovjek koji je u stanju utjecati na kretanja u Rusiji. Nadam se da će to ostati tako i u budućnosti.

Imate li još uvijek političke ambicije? Imate li bilo kakav dugoročni cilj?

Ne vidim uopće nikakav vremenski plan za buduće promjene u političkom životu Rusije. Već sam spomenuo da je za mene 2022. godina (tada se održavaju predsjednički izbori na kojima se Putin više neće smjeti kandidirati za predsjednika - op. red.) godina koja će možda donijeti promjene. One bi mogle doći i ranije, ali nažalost i kasnije. Za mene, čitatelja i obožavatelja književnika Mihaila Bulgakova, bilo bi neozbiljno kovati konkretne osobne planove za tako daleku budućnost. Kako je to rekao Bulgakov: "Pa ljudi su smrtni, ali to samo po sebi i nije toliko loše. Stvarno zlo je samo u tome da su ponekad nepredvidivo smrtni."

Kako ocjenjujete činjenicu da Rusija nije spremna provesti presudu o obeštećenju koju su donijeli međunarodni sudovi u slučaju Jukos?

Bio bih vrlo iznenađen kada bi aktualna ruska državna vlast bila spremna učiniti nešto što bi joj predstavljalo financijski gubitak. Oni ne smatraju da je državni proračun nešto što postoji u interesu društva, već kao nešto što je već u njihovim džepovima. I ponekad uzimaju iz tih džepova i dijele to građanima kako bi oni šutjeli. I sada trebaju dati nešto neprijateljima? Da bi neprijatelji prestali biti neprijatelji? Uzmimo na primjer da vlastodršci u Rusiji dođu na tu ideju da se pridržavaju zakona i vrate dionice koje su potpuno nelegitimno konfiscirali od desetaka tisuća dioničara, koji svoje dionice nisu kupili na javnoj dražbi. Inače javne dražbe u slučaju Jukosa se na neobjašnjiv način smatraju nelegitimnim. To poduzeće naime još uvijek postoji. Danas se ono zove "Rosneft". Za običnog ruskog građanina se ne bi promijenilo ništa. Njemu može biti svejedno kome pripada jedan ili drugi paket dionica.

Boje li se bivši dioničari Jukosa da će vlasništvo ruske države biti konfiscirano u inozemstvu?

Teško mogu zamisliti da se netko od mojih kolega boji bilo čega. Što se mene osobno tiče nakon svega što sam iskusio u zatvoru i prije uhićenja, pitam se čega bih se još trebao bojati? Pasti uz veliku galamu? To su ranije mogli jednostavnije izvesti. Ljudski mozak se na takvo nešto pripremi. Moje kolege su također dobro znale da u svakom trenutku mogu biti žrtve atentata. Ali očito su se navikli i na takve misle.

Mihail Hodorkovski, bivši oligarh i bivši predsjednik naftnog koncerna Jukos, kojeg su ruske vlasti likvidirale, bio je u zatvoru u Rusiji od 2003. do 2013. godine. Osuđen je zbog utaje poreza i prijevare. Amnesty International smatrao je da je ovaj Putinov protivnik bio politički zatvorenik. Europski sud za ljudska prava je nasuprot tome 2011. godine ocijenio da presuda nije politički motivirana. Koncem 2013. godine Hodorkovski je iznenada pomilovan, nakon čega je mogao napustiti Rusiju.

Razgovor vodila Žana Njemcova.

Preporuka uredništva