1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hoće li Syriza 'razbiti' eurozonu?

Što njemački gospodarski stručnjaci očekuju nakon izbora u Grčkoj? Kako oni reagiraju na pobjedu lijeve Syrize i što misle o budućnosti monetarne unije? Svi očekuju – kompromise.

Europska su financijska tržišta prilično opušteno reagirala na izbornu pobjedu Syrize u Grčkoj. Stranka je na parlamentarnim izborima osvojila gotovo apsolutnu većinu i u vrlo kratkom roku s desno-populističkim Neovisnim Grcima formirala stabilnu vladu. Unatoč oštrim predizbornim izjavama Grčka će se vjerojatno uspjeti „nagoditi“ s ostatkom eurozone, i zbog toga što toj zemlji već sad nedostaje novac za prve planirane socijalne programe.

Syriza je najavila da će te programe donijeti odmah nakon izborne pobjede. Siromašne obitelji mogu računati s potporom oko plaćanja troškova struje i stanarine, minimalna plaća bi trebala biti povećana. Syriza želi spriječiti prisilne dražbe u slučaju da Grci više ne mogu otplaćivati stambene kredite. Osim toga bi se trebalo zaustaviti i privatizacije.

Snovi i stvarnost

Jörg Krämer

Jörg Krämer

"Nova će vlada brzo dospjeti u realnost“, smatra pak Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke, u razgovoru za DW. Jer sve te navedene mjere koštaju, a blagajna ministra financija je gotovo prazna. Mnogi grčki porezni obveznici uoči izbora nisu podmirili svoje porezne dugove, kaže Krämer. "Po neslužbenim izjavama iz Ministarstva financija porezni prihodi u siječnju će iznositi oko milijardu eura manje nego što je proračunom bilo predviđeno.“ A to u praksi znači da će vlada u Ateni imati već velikih problema s podmirivanjem financijskih obveza za prvi kvartal ove godine, o kamatama i otplaćivanju duga u visini od 4,5 milijarde eura.

Bez svježeg novca država bi najkasnije u ljeto 2015. mogla biti nesolventna, i to baš onda kad je na redu plaćanje većih iznosa dugova, upozoravaju stručnjaci. U srpnju bi Grci trebali vratiti 3,5 milijarde, a u kolovozu oko tri milijarde eura. "Jasno je da će Grčka i ubuduće biti ovisna o podršci iz programa pomoći. A to naravno znači da takav program može postojati samo ukoliko se bude pridržavalo dogovorenog“, izjavio je u nedjelju navečer šef njemačke Bundesbanke Jens Weidmann za TV-postaju ARD.

Igra pokera

Na prvi pogled pozicije vlade pod vodstvom Syrize i zajednice država članica eurozone poprilično se razlikuju. „Zato se ne može isključiti da jedna od dvije strane previše blefira i da pregovori propadnu u idućim mjesecima“, upozorava Commerzbankov ekonomist Krämer, "pogotovo što bi Syriza mogla podcijeniti činjenicu da izlazak Grčke iz eurozone više ne bi destabilizirao cijelu monetarnu uniju.“

Pogledajte video 05:22

Mladi Grci odlučuju o svojoj budućnosti

Gotovo svi stručnjaci polaze od toga da će Grčka i zemlje donatori postići dogovor nakon pregovora i da će se spriječiti izlazak Grčke iz monetarne unije (takozvani „Grexit“). On bi najvjerojatnije prouzročio državni bankrot i navalu na banke, odnosno gospodarski kaos. A u prah bi se pretvorila i znatna sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, samo u 2014. oni su iznosili preko pet milijardi eura.

No, i donatori će morati pokazati spremnost na postizanje kompromisa, uvjeren je naš sugovornik iz Commerzbanke, i to zato „što bi svojim biračima inače morali objasniti da su krediti pomoći Grčkoj izgubljen novac, za razliku od onoga što se uvijek govorilo. To bi osnažilo eurokritične stranke poput AfD-a (Alternativa za Njemačku, nap. red.)“.

Potrebni kompromisi

Grčka svojim vjerovnicima ukupno duguje oko 250 milijardi eura. Bilateralni krediti pojedinih članica eurozone iznose oko 53 milijarde, Međunarodni monetarni fond (MMF) posudio je 35 milijardi, a Europska središnja banka (ESB) u svom portfelju ima grčke državne obveznice ukupne procijenjene vrijednosti od 20 milijardi eura. "Kompromis bi mogao izgledati tako da dugovi ostanu samo na papiru, ali da se teret duga bolje podijeli", predlaže Krämer. Rok otplate bi se moglo produžiti, kamatne stope sniziti, te dogovoriti duže vremenske rokove u kojima neće biti amortizacije.

Thomas Straubhaar

Thomas Straubhaar

I Thomas Straubhaar, profesor ekonomije na Sveučilištu u Hamburgu, vjeruje da će biti kompromisnog rješenja između Atene i zemalja donatora. Ako je prošlost nešto pokazala, onda je to činjenica da samo čistokrvni, rigorozni kurs štednje ne može izvući Grčku iz postojećih nevolja, smatra on. "U novim se pregovorima mora učiniti i jedno i drugo", tvrdi Straubhaar za DW, "i štedjeti, ali onda i rasti. Dugoročno se rješenje može postići samo zajedničkom monetarnom i fiskalnom politikom."

Exit treba pravno regulirati

Nešto manje spremnosti na kompromis pokazuje Michael Hüther, šef Instituta njemačkoga gospodarstva (IW) u Kölnu. On zahtijeva dosljedan kurs prema onim kriznim zemljama Europske unije koje nevoljko provode reforme. "Jasne se linije treba držati i onda kad prijeti izlazak neke zemlje iz europske monetarne unije", smatra Hüther u jednom priopćenju za medije. Kako bi u krajnjem slučaju ipak malo ublažio potencijalne ekonomske posljedice, IW od europske politike zahtijeva jednoznačno definiranje pravnog puta za izlazak iz eurozone, naravno samo kao 'ultima ratio'.

"Nepostojanje pravnih pravila bi u ovom trenutku prouzročilo nesređeni i stoga ekonomski posebice štetan izlazak iz monetarne unije", upozorava direktor IW-a Hüther.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic