1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hoće li se Majdan ponoviti po treći put?

Kijev je krenuo oštro protiv proruskih separatista na istoku zemlje. Pokretanje vojske je međutim i posljedica sve većeg nezadovoljstva građana radom Ukrajinske vlade i sve su glasniji zahtjevi za njezinom smjenom.

Ukrajinska vlada ponovo je pokrenula vojnu ofenzivu protiv proruskih separatista u istočnoukrajinskom gradu Slavjansku. To je od sredine travnja treći pokušaj da se uspostavi kontrola nad provincijama Donjeck i Lugansk. Istodobno je više gradova okupirano od strane pripadnika samoproglašene „Narodne Republike Donjeck“, koji su zauzeli zgrade gradskih uprava i opljačkali skladišta oružja policije.

Slavjansk je u međuvremenu postao glavno uporište separatista. Oni namjeravaju 11. svibnja u više istočnoukrajinskih gradova provesti referendum koji ne priznaje vlada u Kijevu, a koji je usmjeren dobivanju veće autonomije ili odcjepljenju od Ukrajine i pripajanju Rusiji. Predstavnici ukrajinske vlade pak tvrde da se ispod maski proruskih ratnika skrivaju pripadnici ruskih specijalnih postrojbi. Rusija, međutim, odbacuje te optužbe.

Rastuća kritika vlade

Vlada u Kijevu nalazi se u „vrlo teškom položaju“, rekao je u izjavi za Deutsche Welle Steven Pifer, bivši američki veleposlanik u Ukrajini, a koji danas radi za Think Tank organizaciju Brookings Institution u Washingtonu. "Upotreba sile bi mogla izazvati vojnu intervenciju Rusije“, misli Pifer. Ako vlada po tom pitanju ništa ne poduzme, mogla bi izgubiti istočnu Ukrajinu.

“Vojna ofenziva u Slavjansku bila je direktna posljedica oštre i otvorene kritike na prethodno držanje vlade”, smatra kijevski politolog Vladimir Fesenko. "Oni su bili primorani pokazati odlučnost“, kaže Fesenko za DW. Privremeni predsjednik Oleksander Turčinov je u međuvremenu priznao da je vlada izgubila kontrolu nad dijelovima istočne Ukrajine. Kritičko raspoloženje podgrijali su anonimni izvještaji po kojima specijalne snage sve do nedavno nisu imale naredbu iz Kijeva da napadnu separatiste. Ova izvješća vlada do sada niti je potvrdila niti demantirala.

Ofenziva na istoku Ukrajine

Ofenziva na istoku Ukrajine

Zbog tih razloga su zahtjevi za smjenu čelnih ljudi u vladi sve glasniji. Ukrajinski mediji i društvene mreže sve češće razmatraju temu mogućeg “trećeg Majdana”. Pritom se misli na nove prosvjede naroda na kijevskom Trgu neovisnosti odakle su krenule i smjene vlasti 2004. ali i 2013./14. godine.

Moguća promjena raspoloženja

Do sada je dominirao stav po kojem se vlada u de facto ratnom stanju ne treba kritizirati ni mijenjati. No, to raspoloženje bi se moglo promijeniti. "Ako se u narednim danima i satima ne dogodi ništa, predlažem da se gospoda na vrhu promatraju kao izdajnici države“, napisao je jedan aktivist iz Harkova, grada na istoku Ukrajine, na Facebooku. „Optužbe će pokrenuti ljude na Majdanu“, smatra on. Njegova poruka je do sada proslijeđena na tisuće adresa.

Vladimir Fesenko

Vladimir Fesenko

To je stajalište, koje očigledno dijele mnogi Ukrajinci. Posljednjih dana su sve češći pokušaji nezadovoljnih građana da ponovo organiziraju prosvjede ispred Parlamenta i vladinog sjedišta u Kijevu. Njihove akcije sa samo nekoliko stotina sudionika do sada međutim nisu imale uspjeha.

U najistaknutije pripadnike prijevremene smjene vlasti spada i bivši ministar odbrane Anatolij Hrizenko. „Parlament treba privremenog predsjednika Turčinova, zbog njegovog pasivnog odnosa u krizi u istočnoj Ukrajini, smijeniti“, piše on u svom blogu. Hrizenko je nekada bio i član stranke bivše premijerke Julije Timošenko koju je napustio, nakon jedne svađe sa stranačkim vrhom.

Stručnjaci očekuju nove izbore

Kijevski politolog Fesenko međutim smatra da su kritičari vlade, poput Hrizenka, autsajderi. On upozorava na negativne posljedice „trećeg Majdana“. Po njegovom mišljenju je to ili farsa ili početak konačnog raspada Ukrajine. „Mnoge optužbe na adresu vlade su doduše opravdane ali smjena na vrhu države bi bila kontraproduktivna“, smatra ovaj stručnjak. On dodaje kako bi trebalo sačekati da se održe predsjednički izbori koji su najavljeni za 25. svibnja.

Preporuka uredništva