1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hoće li se lakše do viza?

U četvrtak je Europska komisija preporučila Vijeću da otvori pregovore o sporazumu između Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, kojim bi se olakšala procedura izdavanja viza za kraći bravak i povratak.

Rehn: Olakšanje viznog režima predstavlja konkretnu europsku perspektivu

Rehn: Olakšanje viznog režima predstavlja konkretnu europsku perspektivu

Što stiče Albanije dogovor o povratku je stupio na snagu u svibnju 2006. godine. Stoga je za tu zemlju predan nacrt samo za mandat pregovora o olakšanju viza.

Nakon što je u svibnju 2006. određen nacrt mandata za vizne olakšice za Makedoniju, Komisija je sada predala konkretne prijedloge i za ostale zemlje zapadnog Balkana. Potpredsjednik Komisije Franco Frattini i povjerenik odgovoran za pravosuđe, slobode i sigurnost je izjavio: «Ovi argumenti su ključni i važni. S jedne strane, oni osiguravaju povratak u matične zemlje onih koji borave ilegalno u EU. Europska će unija i te zemlje uvelike imati koristit od povećane suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije, ilegalnih migracija, doći će do poboljšanja granične kontrole i sigurnosti dokumenata. Zato ohrabrujem zemlje članice da prihvate naš prijedlog bez kašnjenja».

Rehn: "Prvi korak prema liberalizaciji viznog režima"

Povjerenik zadužen za proširenje, Olli Rehn je dodao: «Ublažavanje viznog režima je vrlo važna stvar za obične građane u cijeloj regiji, za putovanje, za studij, za obavljanje poslova s Europskom unijom. Lakše dobivanje viza za sve građane predstavlja europsku perspektivu konkretnijom»., rekao je Rehn i dodao: «Ovo se odnosi na neke ciljane grupe koje će, ako se prihvati naš prijedlog, imati slobodan pristup vizama, posebno školska djeca, studenti i znanstvenici. Ali, to će se precizirati tijekom pregovora. Istovremeno će to značiti da će građani regije izbjeći povećanje pristojbi za EU vize, što će Unija tražiti. One bi sa sadašnjih 35 trebale biti povećane na 60 eura. Ako se mandat za pregovore prihvati na vrijeme tada građani zapadnog Balkana mogu izbjeći povećanje troškova. Osim toga, to je prvi korak na putu prema liberalizaciji viza», rekao je Rehn podsjećajući kako je Bugarska dobila liberalizaciju viza 2001., a Rumunjska 2002. godine. To pokazuje, naglašava Rehn, da ako zemlje dokažu da ispunjavaju uvjete sigurnosti tada ne postoje nikakve prepreke da se riješi i sljedeća stepenica u ublažavanju viznoga režima. Komisija je predložila zemljama članicama Europske unije popis olakšica, koje bi pojednostavile cijelu proceduru i potrebnu dokumentaciju. To bi bilo od pomoći kod predaje zahtjeva za vizu, a izdavale bi se mnogostruke vize za duže vremensko razdoblje, čime bi se smanjili troškovi, koje još treba odrediti, kao i rokove u kojem bi se vize izdavale. Naravno, tu su moguća izuzeća za traženja viza za osobe s diplomatskim putovnicama.

Finska ne vidi moguće probleme

Konkretno, Komisija se zalaže da se pristojba od sadašnjih 35 eura koliko studenti i mladi ljudi iz spomenutih zemalja plaćaju za vizu, u potpunosti ukine. Nakon usvajanja olakšica i stupanja na snagu najranije 2007. godine, Komisija i povjerenik Frattini također se zalažu za jednaka pravila koja će vrijediti u svim konzulatima zemalja članica EU-a. Kod viznog se režima radi o tehničkom poslu i pregovorima koje će voditi Komisija sa svakom od zemalja regije. Vijeće će pričekati prvo izvješće i preporuku Komisije nakon pregovora o okviru viznih olakšica i na temelju toga će odlučiti u kojem će se obliku prihvatiti pojednostavljenje viznog režima. Europska komisija već ima sličnih iskustava iz pregovora oko viznog režima s Rusijom i Ukrajinom. U Vijeću ističu kako ne bi smjelo biti prevelikih tehničkih problema u pregovorima. Naglašava se kako je riječ o vrlo jednostavnoj proceduri, premda se nikada ne mogu isključiti problemi političke prirode.

Nema povezanosti SSP-a i olakšanog izdavanja viza

Iako iz finskog predsjedništva naglašavaju da pregovori o Stabilizaciji i pridruživanju Europske unije i Srbije, koji su zbog nepotpune suradnje s Haaškim sudom od proljeća prekinuti, nisu povezani s olakšanjem viznog režima, ne može se isključiti da pojedine zemlje članice postave ipak još neki dodatan uvjet. Isto tako nije sigurno hoće li skupina za koju je Komisija zatražila ukidanje plaćanja viza, dakle studenti i znanstvenici, zaista proći ili će se ona možda čak i proširiti za još neke grupe građana. Pregovarački mandat i rezultat pregovora Vijeće i zemlje članice vodit će se za svaku zemlju posebno. Daljnji se koraci mogu očekivati nakon ljetne pauze, najranije krajem rujna i početkom listopada mjeseca, a odredbe o olakšanom viznom režimu stupile bi na snagu najranije 2007. godine.

"Uzeti više u obzir potrebe mladih ljudi"

U četvrtak je Europska komisija naglasila potrebu boljeg informiranja i snažnijeg uključivanja mladih u Europskoj uniji, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini. Komisija traži da se u politici više u obzir uzmu potrebe mladih ljudi. Tako je Jan Figel, povjerenik zadužen za opće i profesionalno obrazovanje, kulturu i višejezičnost, naglasio da danas mladi ljudi čine četvrtinu europskog stanovništva, pa zato treba učiniti sve kako bi se mladi ljudi uključili u izgradnju Europe koja će biti najdinamičnije društvo temeljeno na znanju. Ostaje nada da će se u pregovorima o viznom režimu za zemlje i mlade sa zapadnog Balkana i ovo uzeti u obzir.