1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hoće li se bankari ikada promijeniti?

Europska unija od sljedeće godine želi drastično smanjiti bonuse za bankare. No banke već sad pronalaze načina kako da izbjegnu ovo pravilo što je iznova rasplamsalo raspravu o pohlepi u modernom bankarstvu.

default

Geldgeschäfte

Pohlepan egoističan bankar koji ne misli na ništa drugo nego na svoj godišnji bonus i koji odlazi s milijunskom otpremninom nakon što je banku odveo u propast. Istu banku koju sad porezni obveznici spašavaju svojim novcem od kojeg se plaća otpremnina besramnim bankarima. Od početka financijske krize ovakva slika bankara se urezala u kolektivnu svijest zapadnog svijeta i teško da će to bilo kakve mjere promijeniti.

Nagraditi održivost

Toga je svjesna i jedna od najuglednijih ekonomskih obrazovnih institucija na svijetu, Harvard Business School, koja je sada za svoje polaznike uvela etičku zakletvu u kojoj se budući kormilari događaja na Wall Streetu i londonskom Cityju obvezuju da će djelovati u korist društva. No to je teorija. U praksi se ni nakon slučajeva u kojima su nesposobni i pohlepni bankari primali milijunske bonuse i otpremnine i to u bankama koje ne bi preživjele bez poreznog novca, nije mnogo toga promijenilo. Samo se sada djeluje malo opreznije. Europska unija nedavno je donijela odluku po kojoj će godišnji bonusi za menadžere i bankare u budućnosti biti ograničeni na visinu godišnje plaće. No, je li tako moguće od "zlih" bankara koji samo misle na osobni profit napraviti "dobre" bankare kojima je na umu samo boljitak klijenta, a time i društva? Kako smatra minhenski ekonomist Christoph Lütke dobar bankar zaista ne bi smio razmišljati samo o vlastitom profitu nego djelovati u korist održivosti sustava. On i bonuse odobrava ali samo u slučaju da bankar djeluje u smislu dugotrajne održivosti. Dakle ne da razmišlja po matrici "take money and run", kao što je to posljednjih godina često bio slučaj s međunarodnim bankarskim "meštrima".

Stroj preuzeo razmišljanje

Werner Abelshauser

Werner Abelshauser

Jedan od najvećih probleme posljednjih godina u bankarskom sustavu, kako u razgovoru za Deutsche Welle kaže ekonomist Ekkehard Wenger, je bila upravo činjenica da se nije nagrađivalo dugoročno razmišljanje nego kratkotrajni uspjesi. "Bankari su bili nagrađivani za poteze koji su u tom trenutku izgledali kao uspjesi no koji su se ubrzo pokazali potpunim promašajima", kaže Wenger. Polako nestajanje inteligentnog financijskog poslovanja koje nema samo brzu korist na viziru počelo je još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Tada se, kako kaže povjesničar ekonomije Werner Abelhauser, dogodila prava mala financijska revolucija. "Znanstvenici su otkrili modele koji su isključili rizike. Dakle više nije bio bankar taj koji je po zdravom razumu odlučivao što je dobro a što loše, nego algoritmi tj. kompjutor", kaže Abelhauser. Time su širenju kriminalne energije u financijskom sektoru širom otvorena vrata.

Mjere koje se lako mogu zaobići

Hoće li nove mjere koje je najavila Europska unija od pohlepnih bankara preko noći učiniti svece, teško je vjerovati. Jer pohlepa će uvijek pronaći put. To ne misle samo promatrači izvana nego i sami bankari. Thomas Mirow, šef HSH Nordbank je na jednom kongresu proteklog vikenda (2.3.) izrazio "razumijevanje" za uvođenje gornjih granica za bonuse.

Bankari u Londonu

Trikovima do astronomskih bonusa - bankari u londonskom Cityju

No on u tomu vidi političke razloge koji u praksi neće polučiti željeni rezultat. Da branša s podsmijehom gleda na ove političke mjere koje služe smirivanju poreznih platiša koji se osjećaju prevarenima, pokazuju i razmišljanja koja je naglas iznio Mirow. "Dvojim da bi ove mjere imale učinka. Ono što će se sad dogoditi kako bi se zaobišle ove mjere je podizanje fiksne godišnje plaće bankarima čime bi se automatski mogli povećati i bonusi. Ili će banke jednostavno osnovati društva na nekom od karipskih otoka i preko njih isplaćivati svoje bankare", izjavio je Mirow. I ekonomist Wenger je prilično trezven što se tiče novog "dobrog" bankara. "Nema baš previše smisla tražiti od bankara da budu bolji ljudi nego što su to recimo političari", zaključuje Wenger.