1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hoće li Nijemce od terora čuvati vojnici?

Njemačka kancelarka je najavila kako će i Bundeswehr sudjelovati u mogućim budućim terorističkim napadima u Njemačkoj. Vojska na njemačkim ulicama? To je nešto što mnogi u Njemačkoj ne žele ni čuti.

Nakon što je prošlog četvrtka njemačka kancelarka Angela Merkel u planu od devet točaka opet dotakla i mogućnost da njemačka vojska pomaže u mogućim većim terorističkim napadima unutar Njemačke, oglasila se i njemačka ministrica obrane Von der Leyen koja već najavljuje konkretne mjere. Kako je izjavila za list Bild od ovog ponedjeljka (1.8.), već koncem ljeta bi se pokrajinski ministri unutrašnjih poslova mogli dogovoriti o takvoj mogućnosti, a ona svakako želi da se Bundeswehr pripremi za takve zadatke u vježbama sa policijom. "U slučaju potrebe treba postojati jasan sustav uzbunjivanja, moraju biti jasne nadležnosti i biti dovoljno osoblja na raspolaganju."

Ali i ona zna kako je u Njemačkoj, osobito u demokraciji zapadne, Savezne Republike Njemačke, vrlo mnogo onih koji s nepovjerenjem slušaju o takvim "vojnim misijama u tuzemstvu" i načelno odbijaju takvu ulogu njemačke vojske. Zato i ministrica obrane smatra kako je "ispravno i važno" da se raspravlja o tome, ali i njoj su se otvorile oči kad se dogodio napad u Parizu. Mi u Njemačkoj se možemo samo nadati da nikad neće doći do tako velike akcije, ali da je njoj "draža skepsa, nego da se kasnije kajemo što se nismo pripremili."

Bundeswehr - oprezan

A skepsa - i otvoreno odbijanje takve ideje koju je predstavila Angela Merkel doista se može čuti iz svih krugova. Zapovjedništvo njemačkih oružanih snaga, već po svojem shvaćanju da se vojska nema što miješati u politiku i političke odluke, je razmjerno suzdržano i dopušta tek mogućnost postojanja određenih jedinica koje bi mogle biti od pomoći civilnim snagama. Ali definitivno se Bundeswehr niti u ovoj odluci ne želi nametati institucijama pravne civilne države. U krajnju ruku, Bundeswehr ima i više nego dovoljno posla u svojim misijama u inozemstvu, a i vojni proračun se uvijek iznova smanjuje.

Deutschland Bundeswehr Ursula von der Leyen

Njemačka ministrica obrane Von der Leyen je već krenula u planiranje onoga što joj je rekla šefica, kancelarka Merkel

Po njemačkom Ustavu, tek u izuzetnim okolnostima je njemačkoj vojsci dozvoljeno djelovati u domovini. To je naravno moguće u slučajevima prirodnih katastrofa i gotovo herojski angažman tada još posve mladog Bundesweha - uz izdašnu pomoć tada prisutnih okupacionih snaga SAD i Velike Britanije - u povijesnoj poplavi Hamburga 1962. je definitivno zatvorila usta i posljednjim kritičarima u ovoj zemlji koji više nikad nisu željeli vidjeti "Nijemce u uniformi i s puškom na ramenu." Pomoć u takvim situacijama je u međuvremenu postala rutinom, od poplave Labe na istoku Njemačke pred nekoliko godina pa do poplave Dunava u Bavarskoj pretprošle zime.

Ali da njemačka vojska, ne s lopatama i sanitetskim nosiljkama nego sa puškama izađe na njemačke ulice, po Ustavu je dozvoljeno doista u samo izuzetnom slučaju: "Za obranu od prijeteće opasnosti po opstanak ili slobodarski demokratski poredak Saveza (tj. Savezne Republike Njemačke) ili neke od pokrajina" (čl. 87a točka 4.) - drugim riječima, u slučaju izvanrednog stanja. Tada se vojska može poslati i kako bi "čuvala civilne objekte i u borbu protiv organiziranih i vojno naoružanih pobunjenika."

Budeswehr već smije "uskočiti"

No postoji i odredba Ustava koja je i njemački Ustavni sud navela na odluku donesenu 2012. da načelno dopusti pomoć vojske u slučaju terorističkih napada koji se mogu, zapravo kao i elementarne nepogode, tumačiti i kao "osobito tešku nesreću." U tom slučaju onda stupa na snagu odredba po kojoj je svim državnim službama naloženo da pomažu jedna drugoj. A to su i policija i vojska, dakle ako policija nešto ne može izvršiti, može uskočiti vojska.

Hochwasser Deutschland Magdeburg 09. Juni 2013 Soldaten

Bundeswehr već često pomaže - ali bez puške i oružja. I to je načelno moguće, ali to je onda nešto sasvim drugo...

To se zapravo već događa - i ne uvijek pred očima javnosti. Već nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. je i njemačkom ratnom zrakoplovstvu naloženo da, u slučaju takve terorističke prijetnje intervenira i da, ako nema drugog izbora, obori civilni zrakoplov ako je on otet i treba poslužiti kao oružje teroristima. Svi smo presretni što se to nikad nije dogodilo, ali redovito, nekoliko puta godišnje se doista događa da neki od civilnih zrakoplova izgubi radio-vezu s tornjem ili se pojavi zrakoplov kojeg se ne može identificirati. Presretači tada stvarno polijeću da "vide što se to događa" - i ti avioni su naoružani. Jer policija naravno da nema sredstava da spriječi takve napade.

Isto tako, i tijekom prošlogodišnjeg dolaska velikog broja izbjeglica u Bavarskoj su se i policija i sve nadležne službe obratile Bundeswehru da im pomogne svojom logistikom: postavljanjem poljskih kuhinja i šatora, jer doista nema te institucije koja uopće ima takvih kapaciteta. I to tako razvijenih da su vojni kuhari izbjeglicama mogli čak ponuditi i - halal obroke.

Policija - odbija

Ali dok vojska uglavnom tek šuti i čeka zapovijed, iz policije se čuju mnogo jasnije kritike takvih ambicija njemačke kancelarke. Predsjednik sindikata policije Oliver Malchow napada političare što im je tek sada postalo jasno da je potrebno više policijskih službenika, nakon što su godinama štedjeli, "rezali" proračune i ukidali radna mjesta u policiji. Tako zapravo u ovoj zemlji treba, tvrdi Malchow, oko 20.000 dodatnih policijskih službenika.

Schießerei in München

Policija u Münchenu odlično obavila zadaću i obučena je i opremljena za to. Ali što ako bude većih napada? "Trebamo još policajaca, a ne vojnika" misle u policiji.

Ako je i Berlin konačno shvatio tu potrebu, onda to znači baš to što je rečeno: "Ako trebamo više policajaca, to onda znači da trebamo više policajaca" - a ne vojnika. Uopće, on ne razumije ovu raspravu koju je potakla kancelarka: "Mi se ne nalazimo u ratu, makar sve češće glavnu riječ vode teroristi i političari." Treba pogledati stvari kakve jesu, upozorava ovaj policijski službenik: teroristi su obični kršitelji zakona i ubojice "i zadaća je policije da se s njima obračuna."

No prošlog četvrtka (28.7.) je i vlada Bavarske intenzivno analizirala što se to događalo u suludom napadu u Münchenu i što bi bilo potrebno da je taj napad poprimio veće razmjere. Naime, po prvim informacijama, u napadu u Olimpijskom trgovačkom centru svjedoci su govorili o čak tri napadača koji su "naoružani dugim oružjem". Kad je policija stigla na mjesto krvoprolića, tamo nije zatekla niti jednog terorista - što je moglo značiti da su negdje u Münchenu upravo tri terorista, naoružana strojnicama, koja mogu učiniti još gori pokolj.

Policija Münchena je u najkraćem roku mobilizirala sve raspoložive službenike, neki su došli u pomoć čak iz susjedne Austrije, ali u takvom slučaju bi trebalo osiguravati još veća područja. Zato je zapravo već u stanje pripravnosti bila stavljena jedna jedinica vojne policije, baš kao i vojna sanitetska služba i na minhenskoj policiji je bila odluka, hoäe li ih se pozvati. Na sreću, uspostavilo se da je to nedjelo tek jednog poremećenog mladića tako da i pomoć vojske nije bila potrebna.

Deutschland Plenarsaal Bundestag

U svakom slučaju, u Parlamentu jedva da bi se sakupila potrebna većina za promjenu Ustava. Utoliko se i takva odluka mora i dalje "krpati" tumačenjma.

Kod oporbe - nema šansi za promjenu Ustava

Ali bavarski CSU u predloženom konceptu "Sigurnost kroz snagu" traži mnogo oštrije mjere u sigurnosnoj politici i tu žele i pomoć Bundeswehra i u misijama u tuzemstvu i u nadzoru državne granice - ako to bude potrebno. No vlada Bavarske isto tako misli kako postojeće tumačenje Ustava nije dovoljno i da u tome treba postojati jasna pravila. Utoliko se i zalaže za promjenu Ustava.

No upravo tome se odlučno protivi i koalicijski partner Merkeličinih kršćanskih demokrata, njemački socijaldemokrati. Ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier tvrdi kako "nema razumnog povoda" niti da se raspravlja, a kamo li da SPD prihvati promjenu Ustava. Konačno, to se vidjelo i u Münchenu gdje je policija "svojom brzinom i izuzetnom mjerom profesionalnosti" pokazala kako nema nekih praznina koje se "mogu ili čak moraju puniti Bundeswehrom", izjavio je političar socijaldemokrata. Potpredsjednik kluba zastupnika zelenih, Konstantin von Notz čitavu ideju "vojne pomoći" policiji smatra dokazom "bespomoćnosti i besmisla", tako da i ta stranka odbija promjenu Ustava. Ukratko, njemačkoj kancelarki i CDU-u bi bilo gotovo nemoguće okupiti dvotrećinsku većinu za takvu inicijativu.

Ali njemačka kancelarka Merkel je uvjerena da promjena temeljnog pravnog dokumenta zapravo nije niti potrebna, a isprva se ionako radi samo o zajedničkim vježbama policije i određenih jedinica Bundeswehra. Hoće one ikad onda i morati krenuti u zadatak protiv nekakvog velikog terorističkog napada - to se u svakom slučaju svi nadaju da ipak neće biti potrebno.

Preporuka uredništva