1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Hoće li nakon Francetića u Hrvatskoj spomenik dobiti i Budak

Inicijatori postavljanja spomenika Mili Budaku, "Hrvati iz Kanade, Australije i drugihh zemalja", kažu da podižu spomenik jednom hrvatskom književniku. No, osim što je pisao knjige, Mile Budak je za NDH i Antu Pavelića osmislio rasne zakone koji se ukratko svode na program: “Trećinu Srba pobiti, trećinu raseliti, trećinu prekrstiti”.

Ličko mjesto Sveti Rok ovih je dana podiglo buru u Hrvatskoj – Riječ je o rodnom mjestu Mile Budaka – štovatelji, kako tvrde njegova književnoga djela – iseljeni Hrvati iz Kanade, Australije i drugih zemalja žele mu dići spomenik, na zgražanje velikog dijela hrvatske javnosti, jer osim što je pisao knjige, Mile Budak je za NDH i Antu Pavelića osmislio rasne zakone koji se ukratko svode na stravičan program: ”Trećinu Srba pobiti, trećinu raseliti, trećinu prekrstiti”. Spomenik čovjeku koji je Budakove zamisli provodio u djelo, ustaškom doglavniku i zapovjedniku Crne legije, Juri Francetiću unatoč brojnim prosvjedima u Hrvatskoj već stoji – i to u Slunju, a sada bi, kako najavljuju Hrvati iz dijaspore spomenik još jednom visokom dužnosniku iz Pavelićeve vlade Budaku, trebao biti otkriven već krajem ovoga mjeseca, na njegov rođendan 30. kolovoza, ali u tajnosti ili kako je za riječki ”Novi list” izjavio jedan od inicijatora, lički Kanađanin Josip Vidaković, ”u miru i tišini kada ne bude vas novinara."

«Mile Budak je u ustaškome pokretu bio ideolog mržnje, inicijator rasnih zakona prema kojima su nakon dolaska Pavelića na vlast ubijani Židovi, Romi, ali i svi drugi koji nisu prihvaćali mržnju i zločin» stoji u priopćenju koje je odaslao Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. «Posve je prozirno opravdanje da je spomen obilježje, koje namjeravaju podignuti Udruge Hrvata iz Kanade, Australije i još nekih zemalja, posvećeno Mili Budaku književniku, o čijem umjetničkome radu mogu suditi jedino povjesničari književnosti, dodaje se u priopćenju SAB-a, čiji predsjednik Ivan Fumić podsjeća da je upravo Budak poznat po izrekama «Srbe na vrbe» i «Tjeraj psine preko Drine». Još kritičnija je Vesna Teršelić i hrvatskoga Centra za mirovne studije: Budak je podržavao NDH i sve zločine koje je činila u sva 42 ustaška logora. On je zapravo bio hrvatski Goebbels i podizanje spomenika značilo bi da se nastavlja ambivalentna politika službene Hrvatske prema ustaštvu, a vrlo je jasno upisano u hrvatski Ustav da se ta zemlja gradi na temeljima antifašizma i da se zalaže za vrijednosti ljudskih prava, što isključuje bilo kakve zločine" objašnjava Teršelić.

Iz Like, gdje se nalazi Sveti Rok, već stižu burne reakcije jer stanovnici tog kraja ne žele biti upamćeni po Budaku, već po najdužem tunelu i čistoj izvorskoj vodi. U vezi tog slučaja oglasio se i potpredsjednik Hrvatskoga sabora, član HDZ-a Darko Milinović koji naglašava da taj dio Hrvatske suviše dugo nosi hipoteku bezrazložne kolektivne krivnje: «Da je Budak bio samo književnik, a čitao sam neka njegova djela, nitko ne bi imao ništa protiv podizanja spomen –obilježja,» ustvrdio je Milinović. Reakcija glasnogovornika Hrvatske biskupske konferencije Antuna Šuljića, doduše, vrlo je iznenađujuća. On, naime, poručuje da crkva nema ništa protiv inicijative za podizanje spomenika napominjući kako je riječ o autonomnoj odluci i odgovornosti mjesnoga župnika i mjesnih vlasti.

Već tradicionalno politički apatični Zagrepčani na pitanje o toj inicijativi sliježu ramenima i tvrde da nemaju mišljenje, a nemali ih broj čak ni ne zna tko je Budak. Oni upućeniji i angažiraniji, pak, imaju vrlo konkretno stajalište: ”Mislim da je to užasno neprimjerno i bez veze i loše. Čovjek je bio zločinac i štogod naši dragi uvaženi iseljenici iz Kanade mislili, zaista je nepotrebno i deplasirano poduzimati takve inicijative u jednoj Hrvatskoj koja tendira k Europi. Jednostavno je loše za imidž” kaže anonimni Zagrepčanin.

Mile Budak je pisao pjesme i prozu, najpoznatije djelo mu je roman »Ognjišta« objavljen 1938., ali ga povijest ipak pamti po tome što je u Pavelićevoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj bio doglavnik i »ministar bogoštovlja i nastave«. Osim što je potpisivao Zakonske odredbe o hrvatskom jeziku, njegovoj čistoći i o o pravopisu, koje su propisivale »korienski pravopis«, Budak je, ponovimo, bio autor rasnih zakona kojima se ustaški režim svrstao u najvjernije i najdosljednije Hitlerove sljedbenike u »rješavanju židovskog i romskog pitanja«.

Nemojmo se zavaravati – valjda je svima jasno da je to spomenik ustaškom doglavniku, a ne književniku Budaku. Bilo bi to kao da se Hitleru daje slikarski značaj, upozorio je Zoran Pusić, predsjednik Odbora za ljudska prava, jedan od inicijatora uklanjanja spomenika Juri Francetiću i nositelj akcije ”posljednja šansa” koja u Hrvatskoj progoni ratne zločince iz Drugog svjetskog rata.