1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Hlađenje toplom vodom

Njemačka nudi dobre mogućnosti za osnivanje poduzeća s novim tehnologijama koje štite okoliš. Stručnjaci smatraju da bi takvih poduzeća moglo biti još više.

Das Gründerteam von Coolar bei der Preisverleihung von StartGreen (Borderstep Institut)

Julia Römers i njezini suradnici prilikom primanja nagrade "Start green"

On od topline pravi hladnoću. Julia Römers ima hladnjak koji ne treba električnu struju. On radi na toplu vodu i zrnca silicijevog dioksida. Inženjerka iz Berlina je za rashladni sustav iskoristila isparavanje vode i adsorpciju te tako stvorila robustan hladnjak za područja koja nemaju priključak na električnu struju, a na kojima se lako može zagrijati vodu uz pomoć sunca. U zemljama u razvoju tako je moguće, primjerice, čuvati cjepiva. "Danas se pokvari i do 75 posto cjepiva", kaže poduzetnica Römers koja svoj proizvod predstavlja na susretu Borderstep Impact Forum. Njezina tvrtka Coolar surađuje s organizacijom Liječnici bez granica.

U Njemačkoj se svake godine osnuje oko 21.000 poduzeća kao što je Coolar, a koja se naziva "zelenim". Nude proizvode i usluge na području obnovljivih izvora energije, boljeg iskorištavanja resursa, elektro-mobilnosti ili recikliranja. Dok ukupan broj osnivanja novih poduzeća u Njemačkoj opada, "zelenih" novih poduzeća je za 29 posto više, objavio je neovisni Institut Borderstep za inovaciju i održiv razvoj.

Coolar Solar Refrigerator (Eco@Africa)

Julia Römers predstavlja hladnjak na toplu vodu i silicijev dioksid

Strpljivi financijeri

Stručnjaci smatraju da bi takvih poduzeća moglo biti još više, kad bi ih se više i ciljano podupiralo. Kompleksna i često potpuno nova tehnologija, dugo vrijeme razvitka proizvoda, strogi zakonski propisi, potreba za velikom količinom novca za strojeve, laboratorije i pokusne pogone odvraćaju investitore. Heliathek je proizvođač organskih solarnih folija. Njemu je trebalo 46 milijuna eura i deset godina da perfekcionira svoj postupak proizvodnje. A rijetki investitori su spremni ići u takav rizik i rijetki imaju toliko strpljenja. Oni radije investiraju u digitalne start-upove koji trebaju samo nekoliko severa i koji brzo rastu.

Osnivači "zelenih" poduzeća često žele riješiti neki društveni problem, imaju dobre kontakte s nevladinim organizacijama, ali ne znaju puno o upravljanju poduzećem, kaže Linda Bergset iz Instituta Borderstep. "To otežava pristup investitorima i komunikaciju s njima." S druge strane raste zanimanje za održive investicije. Ali, samo desetina tako investiranog novca završava u novim poduzećima. Bergset predlaže osnivanje foruma na kojima bi se susretali mladi osnivači poduzeća i investitori, koji dijele iste vrijednosti. To bi bilo moguće i preko online-platformi. Ali, ova znanstvenica smatra da bi za to obje strane trebale naučiti neke nove stvari. Investitori bi trebali bolje upoznati posebnosti "zelenih" start-upova, dok bi se start-upovi trebali više pozabaviti financijskim planiranjem.

Kriteriji za javne potpore

Još jedna ideja je pridobivanje etabliranih poduzetnika da djeluju kao "business angels", da pomažu novcem, znanjem i kontaktima. Sve veću ulogu igra i crowdinvesting. Na takav način se skupi i po nekoliko desetaka tisuća eura za tvrtke koje unapređuju obnovljive izvore energije. Neke platforme kao Econeers ili Bettervest specijalizirale su se za ekološke projekte.

Borderstep Impact Forum (Borderstep Institut)

Ernst Ulrich von Weizsäcker, Rita Schwarzelühr-Sutter, Klaus Fichter, Julia Römer i Dirk Wiese na podijskoj raspravi o poticanju mladih poduzetnika

Neki start-upovi svjesno žele polaganije rasti i prihvaćaju i manje rendite. Prejak rast bi mogao voditi kompromisima u nabavljanju sirovina, izdvajanju radnih procesa ili izlasku na nova tržišta. "Zeleni" poduzetnici ne žele samo zarađivati, nego i poslovati štiteći jače okoliš, kaže Bergset, dodajući da i zato investitori trebaju više vremena. Zato smatra da bi dobro došle državne potpore takvim poduzećima.

Jer, u Njemačkoj postoje razne mogućnosti javne potpore, od općina do Europske unije. Voditelj Instituta Borderstep Klaus Fichter smatra, međutim, da bi kriterije trebalo drukčije postaviti. Mladi poduzetnici trebaju stvoriti radna mjesta i biti konkurentni i to je u redu, kaže on. Ali, uvjet bi trebao biti i održivost, smatra Fichter.

Svi za čuvanje okoliša

Dirk Maas iz regionalnog natjecanja za potporu start-upovima Businessplan Berlin-Brandenburg kaže da bi svatko trebao doprinositi čuvanju okoliša, bio on "kemijski div ili vlasnik kioska". Propisi ovog natjecanja obuhvaćaju kriterij održivosti. I to vrijedi za sve koji žele potporu. Bilo je pobjednika natjecanja koji su se bavili optimiranjem kemijskih procesa, zatim trgovina s robom koja nije zapakirana, ponuđač mode od veganskih materijala - kao i tvrtka Coolar s početka ove priče.

Preporuka uredništva