1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hitovi i promašaji u svijetu tehnike

Odnedavno je u prodaji Apple Watch. Još se ne zna hoće li taj "pametni sat" biti hit ili promašaj američkog koncerna Apple. Evo liste tehničkih proizvoda koji su ili postigli veliki uspjeh ili "slavno" propali.

Apple Watch nailazi na podijeljene reakcije. S jedne strane ga već slave ljubitelji proizvoda tvrtke Apple. Ovaj "ručni sat" (ako ga se tako smije nazvati) je zaista elegantan. Ne može se ni usporediti s glomaznim sličnim proizvodima konkurencije. On ima i nekoliko zgodnih funkcija: kontakti, upisivanje termina ili komunikacija su krajnje jednostavni i postoji niz novih funkcija. Kritičari tvrde: bilo koji iPhone može to isto, a ručni sat je preskup jer uopće ne funkcionira bez iPhonea.

Hoće li Apple Wach dovesti do revolucije u našim životima, onako kao što je to svojevremeno napravio iPod? Ili će postati "teret" u izlozima prodavaonica tehnike? Apple se u svakom slučaju uz pomoć dobro smišljenih reklamnih spotova trudi da mu pođe za rukom strategija koja glasi: "Imamo nešto za tebe za što vjeruješ da ti treba."

Gadget proizvodi iz prošlosti

Sony Walkman TPS-L2

Sony Walkman TPS-L2

Nije oduvijek bilo potrebno u neki proizvod uložiti toliko novaca za reklamu ili razviti cijelu psihologiju reklamnih poruka. Bilo je dovoljno da se na tržište jednostavno izbaci nešto novo. U ljeto 1979. na tržištu se našao jedan proizvod koji je promijenio živote ne samo mladih, nego i generacije odraslih. Iznenada su se na ulicama mogli vidjeti ljudi s krhkim i tankim slušalicama na ušima. Piskavi zvuk iz tih slušalica čuli su i svi koji su bi se našli u okolini onih koji ih nose. Slušalice su bile prikopčane na malu kutijicu u kojoj se nalazila audio-kaseta. Walkman (vokmen) je postao statusni simbol mlade generacije - a firma Sony je s 330 milijuna prodanih primjeraka napravila jedan od najboljih poslova u svojoj povijesti.

Kad glazba preraste u "Lifestyle"

Sličan bum sa sličnim proizvodom ostvario je i Apple. 2001. je nekadašnji šef koncerna Steve Jobs predstavio MP3-Player. I prije toga su postojali slični uređaji, ali je ovaj Appleov bio zaista "sexy". Apple je svoj MP3-Player povezao s besplatnim programom iTunes, s kojim se još i danas preko interneta mogu kupiti i sortirati razne pjesme. Apple je svoj iPod upakirao u privlačan dizajn, snimio odličan reklamni spot, a slušanje glazbe pretvorio u novi način života. Onaj tko je tih dana kroz svijet kročio s tipičnim bijelim slušalicama u ušima, taj je znao što znači riječ "lifestyle". iPod se može kupiti i danas u različitim izvedbama i do danas je to najprodavaniji MP3-Player na svijetu.

Revolucija u dječjoj sobi

Gameboy

Gameboy

21. travnja 1989. svijet je ugledala jedna ružna i siva kutija. Iz te kutije se začula čudna i otužna elektronska glazba. Na omalenom zeleno-sivom displeju mogle su se redati geometrijske figure. Japanski proizvođač Nintendo u tom trenutku nije znao da će mala siva kutija pod nazivom "Gameboy" osvojiti dječje sobe širom svijeta. Podaci o broju prodanih primjeraka su ubrzo pokazali da šefu koncerna Yamauchiju nije mogla pasti na pamet bolja ideja od ove. Omalena kutijica je doživjela nekoliko verzija i do danas se prodala u 120 milijuna primjeraka. Prije deset godina je prestala proizvodnja "Gameboya". Igranje na mobilnim uređajima danas se obavlja na smartphonima.

Prvo kućno kino

Ima i uređaja koji nisu ušli u "Hall of Fame". Pri tome ideje na kojima su se temeljili i nisu bile tako loše. 1970. godine predstavljena je video-ploča i uređaj koji je služio za prijenos slike s ploče na TV. Sve to su zajednički razvile četiri firme. Slično kao i na običnoj gramofonskoj ploči od polivinila, slike urezane na ploču očitavala je dijamantna igla. Ploča se vrtjela oko 50 puta brže od običnog "nosača zvuka". "Gramofoni" na kojima se vrtjela video-ploča bili su za tadašnje vrijeme nevjerojatno skupi, a njihov vijek trajanja nije bio dug. Jedan film se morao podijeliti i snimiti na dvije ili tri ploče koje su (svaka od njih) koštale i do 60 tadašnjih njemačkih maraka. Za usporedbu - danas jedan film snimljen na Blu-ray košta oko 18 eura.

Video-ploča

AEG-Telefunken, Decca i Teldec četiri su godine radili na video-ploči

Perfektna - ali preskupa

Popularnu audio-kasetu u kasnim osamdesetim godinama prošlog stoljeća trebalo je zamijeni DAT-kaseta. Glazba snimljena na malu kasetu koja je u sebi krila magnetsku traku imala je mnogo bolju kvalitetu zvuka od ranije tehnologije. Ona se nije često "omotavala" oko glave kasetofona, što je bio jedan od glavnih problema običnih audio-kaseta. Nedostatak je bio cijena. DAT-kaseta i odgovarajući uređaj za njeno korištenje bili su tako skupi da su ih sebi mogli priuštiti samo profesionalci. Tako je njena primjena ostala ograničena na glazbene studije i radijske postaje.

Početkom devedesetih na tržište je izbačen i minidisk. Na malu "ploču" je stalo isto toliko podataka koliko i na CD. Minidisk je funkcionirao čak i u uvjetima kada je player bio izložen udarcima i drmanju, što nije bio slučaj kod CD-a. Još bolje: audio-zapise se moglo podijeliti i pustiti po željenom rasporedu. Novinari su obožavali ovu funkciju jer su tako mogli direktno snimati i montirati priloge na malom uređaju. Ipak, cijene su i ovdje bile "profesionalne" tako da se minidisk nikada nije etablirao kao proizvod široke potrošnje.

Važan je pravi trenutak

Osnivač Googlea Sergey Brin s naočalama Google Glas

Osnivač Googlea Sergey Brin s naočalama Google Glas

U doba digitalne revolucije razvoj tehničkih uređaja se odvija velikom brzinom. Inženjeri u odjelima za razvoj moraju biti ispred svog vremena kako bi u pravom trenutku na tržište izbacili "super-uređaj". Ipak, očito je i da ne smiju biti previše ispred svog vremena. Timing je tako vrlo važna stvar, pogotovo kod proizvoda kojima se rado lijepe etikete "uređaja za budućnost". Tako su danas na svakom sajmu tehnike popularni "inteligentni kućni uređaji". Ipak, mnogi ljudi smatraju da ti uređaji preuzimaju previše posla. Tako je još uvijek mnogima previše da svoj novi hladnjak spoje na internet i puste ga da sam naručuje mlijeko i maslac.

Isto vrijedi i za nove naočale Google Glass. One su zanimljive za "tehnološke freakove" i za one koji imaju "viška" novca. Ove internet-naočale još nisu dostigle status predmeta koje svatko obavezno mora imati. Barem za sada.

Preporuka uredništva