1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

HHO konstatira nazadak – «pogoršano stanje ljudskih prava u Hrvatskoj»

U svom zadnjem godišnjem izvješću Hrvatski helsinški odbor je ocijenio da se stanje ljudskih prava u Hrvatskoj prošle godine pogoršalo i da se čak, nakon nekoliko godina poboljšanja, vratilo na razinu iz 90-ih godina. O uzrocima i nužnim mjerama za okončanje tog negativnog trenda razgovarali smo s predsjednikom HHO-a, Žarko Puhovski.

Puhovski: Prava etničkih manjina ne brane se u Bruxellesu.

Puhovski: Prava etničkih manjina ne brane se u Bruxellesu.

Deutsche Welle: Gospodine Puhovski, HHO u najnovijem izvještaju o stanju ljudskih prava ističe pogoršanje ljudskih prava u Hrvatskoj. Na temelju kojih pokazatelja?

Žarko Puhovski: «Mi smatramo da se u načelu može reći da su se od 1996. godine naovamo ljudska prava u Hrvatskoj polagano, ali stalno popravljala s izuzetkom situacije u 2002. godini, koju smo ocijenili kao zastoj. Ovu godinu smo ocijenili kao čisti nazadak, odnosno nazadak utoliko što se zapravo pokazalo da su dva ključna problema na dnevnom redu. Prvo, pitanje sigurnosti – ponovno je u porastu broj prigovora na intervencije policije i mi smatramo da je to dobrim dijelom uzrokovano činjenicom da je Vlada dugo, predugo smjenjivala, postavljala ministre, ravnatelja policije itd., a s druge strane se kao žrtva tog, recimo to tako, neurednog funkcioniranja temeljnog tijela, državnog aparata koji se bavi sigurnošću, pojavljuju upravo pripadnici manjine, prije svega srpske manjine. Mi smo imali u prošloj godini doslovce više prijava zbog incidenata na štetu pripadnika srpske manjine nego li u protekle dvije godine zajedno. I to nešto znači. Pored toga, došlo je do pogoršanja socijalnih prava, upravo zato što se pokazalo da je vlast u nekoliko navrata mijenjala propise koji se odnose na najranjivije skupine u društvu – to znači djecu, starce, nezaposlene i to je za nas razlog da govorimo o pogoršanju ljudskih prava u 2005. godini.»

Deutsche Welle: Kako tumačite da je najveći počinitelj prema srpskim povratnicima taj famozni nepoznati netko?

Žarko Puhovski: «To je upravo ono o čemu govorimo kao problemu vezanom uz rad policije. Naime, prema podacima Državnog odvjetništva gotovo 60 posto prijava koje policija dalje prosljeđuje Državnom odvjetništvu su prijave protiv nepoznate osobe, a za to, načelno govoreći, policija nije potrebna, to mogu raditi sami građani, ako su oštećeni. Vama netko nešto uništi, ošteti, Vi kažete da vam je to netko učinio, dakle imate nekog nepoznatog. Drugim riječima, to je upravo dokaz da policija, i to mi tvrdimo, ne obavlja svoj posao.»

Deutsche Welle: Što biste sugerirali Vladi premijera Sanadera?

Žarko Puhovski: «Dvije stvari. Prvo, mnogo pažljivije postupanje s hijerarhijski ustrojenim organizacijama kao što je policija. I drugo, shvaćanje da se stvari ne rješavaju naprosto u Bruxellesu ili Zagrebu, ako hoćete, tako da se na nekom parketu kaže da je, recimo to tako, došlo vrijeme za suradnju sa Srbima, a istovremeno kada dođe do povreda prava u nekom malom mjestu u kojemu, recimo, istuku nekog povratnika, ne možete naći ni jednog jedinog svjedoka, iako su gotovo svi vidjeli tko je to učinio, a mnogi od tih ljudi su upravo članovi stranke čiji predsjednik smatra da je upravo on uveo nova načela postupanja sa srpskom manjinom.»

  • Datum 18.01.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZEj
  • Datum 18.01.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZEj