1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Hesseov opus po mjeri suvremenog čitatelja

Književnik Hermann Hesse preminuo je na današnji dan (9.8.) prije točno pedeset godina. Ovih dana njegova djela postižu rekordne tiraže, a književni kritičari se pitaju: zašto je Hesse danas popularniji nego ikada?

08.2012 DW Highlights August Hermann Hesse

08.2012 DW Highlights August Hermann Hesse

Hermann Hesse rođen je 1877. godine u Calwu (u blizini Stuttgarta), a već kao dijete znao je da želi postati pjesnik. Pomalo nemiran, pun snova i ideja, u potrazi za vlastitim identitetom, sve je osjećaje Hesse kasnije prenio u vlastita djela. Njegov roman „Petar Camanzid“ otvorio mu je vrata književnog svijeta, a veliku popularnost postiže romanima „Siddharta“ i „Demian“. Nakon raspada prvog braka i u vrijeme psihološke krize nastaju njegova najpoznatija djela „Narcis i Zlatousti“ i „Stepski vuk“. Tijekom Drugog svjetskog rata njegove knjige su dobile na važnosti zbog duhovnosti, znanosti i utopijskih elemenata. Roman „Igra staklenim perlama“ je okrunio Hesseov rad, a 1946. godine dobiva Nobelovu nagradu za književnost.

Pisanje o sreći

Hermann Hesse Siddhartha

I danas popularne djela

Za vrijeme svog života, Hessse nije bio cijenjen u književnim krugovima. Velika većina književnika smatrala ga je „velikim piscem s malim stilom“. Ipak, publika je ta koja daje posljednju riječ, što ga je vinulo na sam vrh književnog stvaralaštva. Britanski književni dnevnik „Times Literary Supplement“ komentirao je Hesseovu popularnost: „Hermann Hesse u Njemačkoj ima brojniju publiku nego bilo koji drugi pisac, ali njegovo ime je izvan njemačkog govornog područja vrlo slabo poznato. Zapravo, izvan granica se proslavio tek kada je dobio Nobelovu nagradu.“ Iako su Hesseova djela u to vrijeme bila okarakterizirana kao djela bez budućnosti, veliku popularnost su mu priskrbili hipiji, koji su ga rado čitali.

Njemački prevoditelj Volker Michels se već 33 godine bavi prevođenjem Hesseovih tekstova: „Hesseova djela su se i prije čitala, ali se nisu promovirala s obzirom da je često i oštro kritizirao njemačku politiku. Ipak, za vrijeme njegova života naklada je dosegla više od 4 milijuna.“

Glazbenik Konstantin Wecker sjeća se prvih doticaja s Hesseom: „Za mene on nikada nije predstavljao uzor, nego dobri stari Hesse koji je mogao satima pisati o vrtu i prirodi ili o značenju sreće. Takav Hesse je za mene bio jedinstven, imao je „ono nešto“ što se ne može pronaći kod ostalih pisaca. Nitko nije tako lijepo i detaljno pisao o sreći.“

„Tri puta sam dosad pročitao 'Stepskog vuka'. Prvi put u mladosti i bio sam iznenađen, drugi put nakon Drugog svjetskog rata i bio sam razočaran i treći put u Americi kada sam bio očaran.“, objasnio je Marcel Reich-Ranicki, ugledni njemački kritičar.

Ekranizacija priče o Hesseu

Hermann Hesse

Hermann Hesse

Njemački filmski redatelj Jo Baier upravo radi na filmu o Hermannu Hesseu: „Neću ekranizirati njegove knjige, ovo će biti samo skromni dio priče o Hermanu Hesseu. Prije nego sam počeo raditi na ovom projektu, morao sam pročitati o njemu sve što sam mogao pronaći – čak i njegov dnevnik i pisma, sve dok ne budem siguran da ću ga moći vjerno prikazati na ekranu.“

Danas su njegove knjige doživjele nekoliko reizdanja i prevedene su na više od 50 jezika. Nije samo omiljen u Europi, veliki dio njegovih knjiga proda se čak i u Japanu. Koliko je popularan govori i činjenica da je visokotiražni njemački tjednik Der Spiegel zanemario sve društvene i političke teme i stavio njegovu sliku na naslovnicu povodom 50. obljetnice smrti.

Traženje, sumnja i čuđenje – svijet je ovog pjesnika i pisca. Hesse je i u 21. stoljeću ostao jedan od najradije čitanih književnika. Publika u njegovim romanima pronalazi životne situacije s različitim pristupima, socijalnu priču koja započinje neuspjehom s kojom se svaki čitatelj može poistovjetiti te pronaći odgovore na izazove koje pruža svakodnevni život, pune avanture i optimizma. „I najnesretniji život ima svojih sunčanih sati i, pod pijeskom i kamenjem, svoje sitne cvjetiće sreće.“ – Stepski vuk, 1927.g.

Preporuka uredništva