1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Herkulski plan Grka iz dijaspore

24. srpnja 2011

Posljedice dužničke krize u Grčkoj nisu bile samo tema susreta šefova država i vlada eurozone u Bruxellesu. O tome kako pomoći svojoj domovini razmišljaju i mnogi Grci koji žive daleko od domovine svojih roditelja.

https://p.dw.com/p/121jC
Hercules slaying the Hydra.jpg Beham, (Hans) Sebald (1500-1550): Hercules slaying the Hydra, 1545 (B.102, P.100 iv/iv) from The Labours of Hercules (1542-1548). Final state. Diese Bild- oder Mediendatei wurde von mir, ihrem Urheber, zur uneingeschränkten Nutzung freigegeben. Diese Datei ist damit gemeinfrei („public domain“). Dies gilt weltweit.
Herkules kämpft gegen die Hydra

Primjera uspješnih Grka u inozemstvu ima mnogo. Jedan od njih je John Pandazopoulos – Australac i Grk. Njegovi roditelji pobjegli su 1947. godine iz Grčke pred građanskim ratom. John je rođen u Australiji, napravio je karijeru u politici, u australskoj laburističkoj stranci. Imao je 24 godine kada je izabran u gradski parlament, sa 27 godina je bio gradonačelnik, a sa 29 zastupnik u australskom parlamentu. Sada se vratio u domovinu svojih roditelja i stoji ispred grčkog parlamenta na trgu Sintagma, gdje sve češće građani bez posla i nade prosvjeduju protiv novih mjera štednje.

Mjesec, grčka zastava i Atena
Grčka je spašena, ali trebat će još pomoćiFoto: dapd

Jednom godišnje u Ateni se okupljaju zastupnici grčkog podrijetla iz različitih parlamenata širom svijeta. Svojim iskustvima iz inozemstva Grci iz dijaspore žele pomoći zemlji svojih korijena. John je predsjednik Parlamentarnog udruženja Grka iz inozemstva.

Grci iz dijaspore suosjećaju s domovinom

“Iz Grčke potječu naši preci i zato dijelimo brige i strahove ljudi u zemlji”, kaže John. Prije 20 godina Australija je prošla sličnu krizu kao što sada prolazi Grčka. Banke su propadale, nezaposlenost je porasla na deset posto, izvoz je bio slab, a turizam gotovo da nije postojao. Međutim, Australija je iz krize izašla osnažena. Tadašnja iskustva John namjerava prenijeti u Grčku. Pritom je važno da se domovina njegovih roditelja koncentrira na ono u čemu je jaka, a ne na slabosti. “Grčka može postati mnogo bolja oko izvoza hrane. Grčka se može ugledati na uspjehe koje su na tom polju ostvarile Italija, Španjolska i Francuska. Berndirali su i proširili mediteranske proizvode širom svijeta, ne samo u Europi. A istovremeno su te zemlje još ojačale svoju turističku ponudu. To isto može postići i Grčka ako poboljša standarde kvalitete i usluga", smatra John Pandazopoulo.

Sova se nalazi i na grčkoj kovanici eura
Grčka će dobiti kredite sa kamatom stopom od 3,5 postoFoto: picture alliance/dpa

Samo strogim mjerama štednje Grčka se neće izvući iz krize smatraju zastupnici iz inozemstva s grčkim korijenima. Njemački libelarni zastupnik u europskom parlamentu Jorgo Chatzimarkakis predstavio je kolagama takozvani "herkulov plan": 30 milijarda eura bi se ubuduće trebalo slijevati u Grčku iz europskih strukturnih fondova i prihoda iz privatizacije grčkih državnih poduzeća. Sav taj novac bi potom trebao biti investiran u projekte za budućnost. Upravo sada u krizi velika grčka dijaspora mogla bi se pokazati i iskazati, kaže Chatzimarkakis čija obitelj potječe sa Krete.

“Grčka je oduvijek bila država koja je živjela od dijaspore, jer ako nije davala grčka država, davala je dijaspora. Zato je potpuno normalno da su dijaspora i domovina vrlo usko povezane. U globalizaciji nije ništa važnije od povezanosti, globalih veza, a u tome je Grčka nakon Izraela zemlja s najboljim vezama u svijetu”, ističe Chatzimarkakis.

Jedna od ideja je i da stručnjaci grčkog podrijetla dođu na nekoliko godina u zemlju i Grčkoj pomognu pri obnovi države.

Jorgo Chatzimarkakis
Liberalni zastupnik u Europskom parlamentu grčkog podrijetla Jorgo ChatzimarkakisFoto: Petr Stojanovski

Kako reagiraju Grci iz Grčke na prijedloge svoje dijaspore?

Zanimljivo je vidjeti kako na prijedloge Grka iz dijaspore regairaju domaći Grci. Jorgo Chatzimarkais smatra da ga sada "domorodci" shvaćaju ozbiljno. Ranije su se grčki zasupnici nakon pozdravnih govore odmah izgubili i nisu tažili kontakte s Grcima iz dijaspore. Danas je to drugačije.

Domaći Grci ovaj puta se nisu ponašali kao ranije na način: samo mi smo pravi Grci, a od vas je lijepo da se pojavite, ali sve je to samo simbolika mahanja barjacima. Australski Grk John Pandazopoulos kaže kako je ovaj puta u Grčkoj doživio novu generaciju palamentaraca koji su spremni učiti od drugih. "Prije samo pet godina ovako otvorene razmjene mišljenja nije bilo. Po prvi puta osjetio sam želju da žele učiti od naših iskustava”, rekao je Pandazopoulos. Sada nije vrijeme za neku grčku nacionalnu uobraženost - u najgoroj gospodarskoj krizi od Drugog svjetskog rata Grcima je potrebna svaka pomoć koju mogu dobiti.

Autor: Wolfgang Landmesser (al)

Od. ured.: Z. Arbutina