1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Herkulova zadaća za Europsku uniju

Sporazum EU i Turske je postignut i on je od nedjelje 20.3. na snazi. Ali konkretno, kako uopće to provesti u Bruxellesu od toliko posla u organiziranju svega toga nemaju vremena čak niti odgovarati na pitanja.

Dok na grčke otoke i dalje pristižu izbjeglice iz Turske, u Bruxellesu Europska komisija doslovce punom parom radi na tome da barem nekako provede zaključke donesene na sastanku Europske unije i Turske. "Radimo doista čitave dane i noći", uvjerava nas glasnogovornica Komisije Margaritis Schinas. "Moramo to provesti jer je to zaključak predsjednika država ili vlada naših 28 zemalja." Jedan novinar pita, da li će doista ikad funkcionirati to protjerivanje izbjeglica iz Grčke i preseljenje iz Turske u Europsku uniju. Glasnogovornica nervozno priznaje kako je pritisak držati se rokova doista ogroman i kako "zato nemaju vremena uopće odgovarati na pitanja kakvog ga postavljate."

Od nedjelje, 20. ožujka je sporazum sa Turskom stupio na snagu po kojem će sve izbjeglice i migrante koji ilegalno stignu u Grčku, biti vraćene u Tursku. Svi će oni imati doduše pravo na pojedinačni i uredni postupak traženja azila, ali tako nečeg u Grčkoj već godinama uopće nema. A od prošlog petka se nije niti pojavilo iz vedra neba.

Zato je predsjednik EK Jean-Claude Juncker isprva imenovao posebnog povjerenika, visokog dužnosnika EU Maartena Verweya. On je do sad bio zadužen za organiziranje evidencijskih centara u Grčkoj, takozvanih hotspots, a sad treba dobiti 4000 novih suradnika da bi obavio i nove zadaće. To će biti državni službenici, prevoditelji, suci i policajci. Oni na grčkim otocima trebaju voditi užurbani postupak o njihovim zahtjevima za azil na čijem će kraju vjerojatno najčešće stajati, prema volji EU, njihov povratak u Tursku.

To je zapravo najveća logistička operacija koju je EU ikad sama obavljala, prava "Herkulova zadaća" kako ju je nazvao i predsjednik EK Juncker.

Griechenland Frontex Küstenwache bei Lesbos

Grčka traži pomoć i još mnogo policajaca i službenika iz Europe treba hitno biti poslano u Grčku.

Mnogo brojeva i bliski rokovi

I nekoliko dana nakon sastanka na vrhu EU, sve te zadaće još uvijek uglavnom postoje samo na papiru. Ovog ponedjeljka (21.3.) su se u Ateni sastali grčki premijer Tsipras, europski povjerenik za izbjeglice Dimitris Avramopoulos i posebni povjerenik Verwey. Oni se uopće trebaju načelno dogovoriti, kako provesti i organizirati sve što trenutno stoji na stolu. A to je:

- 20 članica EU su spremne Grčkoj staviti na raspolaganje osoblje ili sredstva da bi provela evidenciju izbjeglica. Konkretno su samo Njemačka i Francuska obećali poslati svaka od njih 100 službenika i 200 policajaca i premijer Tsipras je na ovom sastanku još jednom upozorio da pomoć treba stići "što prije".

- Ali trebat će barem 2500 suradnika iz zemalja članica. Agencija za zaštitu granica Frontex i ured za pitanje azila EASO su uputile odgovarajuće zahtjeve članica. Ta mobilizacija službenika bi svakako morala bolje funkcionirati nego prošle jeseni kad je u pomoć došla jedva polovica službenika od broja koji se tražio.

- Glasnogovornica EH Bertaud kaže kako je ideja svakako da ti službenici što prije dođu na grčke otoke i počnu s radom: "Prema rokovima koje smo odredili prošlog petka, prvi bi tamo trebali stići već 28. ožujka."

- Grčka, koja se ionako stalno žali da ima previše posla, bi trebala staviti na raspolaganje 1500 službenika i pravnika, povrh toga još 200 policajaca, po 40 za svaki evidencijski centar.

- Tjedan dana nakon dolaska prvih europskih službenika bi već trebali biti i završena pravna obrada prvih zahtjeva za azil. Drugim riječima, već 4. travnja bi trebalo početi prvo slanje izbjeglica nazad u Tursku. Tako je na sastanku EU najavila i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Grčka i Turska još trebaju mijenjati zakone!

Brüssel EU-Kommissar für Migration Dimitris Avramopoulos

Povjerenik Dimitris Avramopoulos je požurio u Atenu da bi dogovorio okvire.

Ali pretpostavka da ove izbjeglice koji su u Grčku došli nakon 20. ožujka uopće budu vraćene u Tursku jest da i u Ateni i u Ankari budu doneseni određeni zakoni. Grčki parlament mora proglasiti Tursku "sigurnom trećom zemljom" po načelima europskog prava na azil i tek onda grčki službenici imaju pravnu osnovu odbiti takve zahtjeve kao "neosnovane". Turska pak mora donijeti zakon kojim se jamče prava tim izbjeglicama kakve su određene konvencijom Ujedinjenih naroda. "Sporazum je utemeljen na ideji da Turska prilagodi svoje zakone da zajamči zaštita tih ljudi. Potpuno je jasno da oni mogu biti vraćeni samo ako takva zaštita postoji", kaže glasnogovornica EU Bertaud u Bruxellesu. Ali da li će svi ti zakonu doista biti promijenjeni do 4. travnja - to ne zna nitko.

Čim te prve izbjeglice budu vraćene u Tursku, treba početi dolazak drugih izbjeglica koji su u Tursku došli iz Sirije u zemlje Europske unije. Za početak stoji 18 tisuća mjesta na raspolaganu, još njih 54 tisuća treba biti organizirano. Ali i za to treba još donijeti nove propise i to unutar Europske unije, objavila je EK ovog ponedjeljka. Zemlje članice moraju promijeniti namjenu predviđenih mjesta za prijem izbjeglica za one koje će tako doći iz Turske. Tih 54 tisuća mjesta će se onda članice morati obavezati da će ih doista i prihvatiti - što nipošto neće ići bez otpora: Mađarska i Slovačka su već najavile tužbu pred Europskim sudom protiv takve prisile.

U Bruxellesu se tako žonglira sa svim mogućim kontingentima i obećanjima kako bi ipak došli do 72 tisuća mjesta za izbjeglice. Kod tog broja bi teoretski bio dostignut plafon, a preko toga će se opet morati pregovarati. Europski službenici pak pretpostavljaju kako ta gornja granica nikad neće biti postignuta i kako će broj izbjeglica koji će doista biti iz Grčke vraćeni u Tursku biti mnogo manji. Cilj čitavog ovog plana jest zapravo da se izbjeglicama pokaže kako se ilegalni dolazak u Europu uopće ne isplati jer će upravo oni imati najmanje šanse da legalno stignu na Zapad.

Syrische Flüchtlinge an der türkisch-syrischen Grenze

U Tursku svakodnevno stižu nove izbjeglice i iz Sirije. Povrh toga, ta zemlja treba tek donijeti zakone kojima će im zajamčiti prava.

Što sa ljudima koji su ovdje?

Nije jasno, što će biti sa oko 50 tisuća ljudi koji već jesu u Grčkoj, ne na kraju u logoru Idomeni i koji tamo ne žele čak niti da ih se presele u neki pristojniji smještaj. Oni nisu dio ovog sporazuma Turske i EU i Europska komisija pretpostavlja kako će oni s vremenom biti preseljeni u zemlje članice po dogovorenom ključu. Europski povjerenik za izbjeglice Avramopoulos govori o nekih 6000 ljudi mjesečno: "Mislim da je jasno kako oni koji su već tu, moraju biti raspodijeljeni. To je postupak u kojem se nadamo kako će teći paralelno s novim sistemom koji se uspostavlja."

Takvi legalni odlasci u druge zemlje Unije su do sada jedva ili nikako išli. Zašto bi sad to trebalo biti drugačije i brže - to nam u Bruxellesu nisu znali točno objasniti.

Preporuka uredništva