1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Herceg-Bosna: Hrvatski ili antihrvatski projekt?

I 22 godine nakon utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne odgovori na pitanja je li to bio ispravan ili pogrešan politički put tadašnjeg hrvatskog političkog vodstva, dijametralno su suprotni.

Oko Herceg-Bosne i danas se često 'lome koplja' ne samo između Bošnjaka i Srba na jednoj i Hrvata na drugoj strani, već i između samih Hrvata. Činjenica je da je više od 350 tisuća Hrvata izvan njenih granica izbjeglo u posljednjem ratu, da je skoro cjelokupno njezino rukovodstvo optuženo i nepravomoćno osuđeno pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, a Herceg-Bosni stavlja se na teret i teška stigma: udruženi zločinački pothvat i progon nehrvata s njenog područja.

Herceg-Bosne danas službeno nema, ali je i danas vrlo živa u hrvatskom političkom vokabularu, posebice tijekom predizbornih kampanja.

Prijedlog međunarodne zajednice

Vladimir Šoljić

Vladimir Šoljić

Vladimir Šoljić, predsjednik udruženja Glavnog vijeća Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna (HZHB) i nekadašnji ministar obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB), tvrdi da Herceg-Bosna nije bila 'hrvatski izum' te da je bila nužnost u obrani Hrvata od agresije i prijedlog međunarodne administracije. "Srbi su to uradili s tzv. srpskim autonomnim oblastima (SAO), a Bošnjaci preko muslimanskih nacionalnih vijeća i Patriotske lige koja je bila vojno krilo SDA. Prihvaćanjem prijedloga međunarodne zajednice da se BiH uredi kao unija tri republike, HZHB je donijela odluku o osnivanju HRHB", kaže Šoljić za DW.

Za suprotna stajališta Šoljić kaže: "To su oni koji Hrvate ne žele vidjeti ravnopravne. Ta namjera je umotana u 'demokratsku formu' tzv. građanske u biti velikobošnjačke opcije. Čim Hrvati iskažu zahtjev za jednakopravnost, protivnici jednakopravnosti to predstave kao daljnju podjelu BiH i stvaranje trećeg entiteta", zaključuje Šoljić.

Zubak: Bilo je zastranjivanja

I Krešimir Zubak, nekada predsjednik i ministar HRHB i prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH, smatra da je HB bila jamstvo za očuvanje opstojnosti Hrvata na području BiH.

"Hrvati nisu imali garancije za razvoj političkog subjektiviteta u BiH jer im to nisu jamčile tadašnje institucije i bilo je nužno da se samoorganiziramo u Herceg-Bosnu. Bilo je i zastranjivanja u funkcioniranju zbog kojih su neki odgovarali, ali to ne dovodi u pitanje potrebu za njenim formiranjem", kaže Zubak za DW, zaključujući da je HB sačuvala integritet i subjektivitet Hrvata i bila u funkciji očuvanja BiH od podjele.

Podsjeća i da Bošnjaci nisu imali prevelike nade u tadašnje državne institucije, organiziravši se u Patriotskoj ligi, vojno-političkoj organizaciji koja i sada postoji.

Lovrenović: Antihrvatski projekt

No, bh. povjesničar Dubravko Lovrenović ne dijeli Šoljićevo i Zubakovo mišljenje i za HB kaže da je 'tvorevina' koja nije donijela ništa pozitivno. "Ne treba zaboraviti da je jedan od političkih ciljeva HRHB bilo priključenje određenih dijelova BiH Republici Hrvatskoj", zaključuje Lovrenović za DW. On u svojoj ocjeni tvrdi da se projekt HB pokazao kao antihrvatski i najveći promašaj u novijoj povijesti Hrvata.

"Za HB veže se i jedan od najvećih povijesnih egzodusa hrvatskog stanovništva. Nažalost, bojim se da danas u hrvatskom političkom establišmentu u BiH, uključujući i Katoličku crkvu, nema ni minimuma kritičke svijesti koji bi o tome progovorio kritički i stvari barem pokušao usmjeriti u drugom pravcu", zaključuje Lovrenović.

Suočavanje s činjenicama

Stjepan Kljujić

Stjepan Kljujić

Stjepan Kljujić, ratni član Predsjedništva BiH i bivši predsjednik HDZ-a BiH, kaže da je stvaranje Herceg-Bosne bio veliki propust hrvatske politike. Tvrdi da je postojala alternativa.

"Na Predsjedništvu je usvojeno ime Oružane snage BiH, u kojem se pored Teritorijalne obrane, kasnije Armije BiH, trebalo uključiti HVO i HOS. Mi smo stvorili front za obranu BiH, a to znači i Hrvatske. Ali, predsjednik Tuđman je imao fiks-ideju za podjelu BiH, Srbi su stvaranjem SAO Krajine počeli razaranje BiH, a hercegovačka struja koja nije bila službena u rukovodstvu HDZ-a BiH, samoinicijativno je napravila Herceg-Bosnu, tobože za zaštitu hrvatskog naroda. Nije trebalo biti vidovit i zaključiti da je to bio poticaj srpskoj politici u disoluciji BiH kao države", kaže Kljujić za DW.

On analizira da su Hrvati u BiH time ostali bez svojih velikih gospodarskih, političkih i kulturnih potencijala izvan njenih granica, u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću i Banja Luci, ali i demantira da je stvaranju Herceg-Bosne prethodila podrška međunarodne administracije.

"Vaclav Havel govorio mi je zar nismo mogli uvjeriti Tuđmana da je pružanjem ruke Miloševiću amnestirao Srbiju kao agresora. Najveće nesreće hrvatskog naroda bio je dogovor u Karađorđevu, zatim sukob s muslimanima i na kraju u tom sukobu brutalna stvar, rušenje Starog mosta koje će ostaviti trajnu sramotu na hrvatskom narodu", smatra on. Njegov zaključak je - suočavanje s činjenicama.

"Lako je bilo sjediti u Grudama, jesti prstace, piti vino i ratovati s tuđom djecom, ali mora se priznati da su na čelu Herceg-Bosne bili politički patuljci, mnogi ucijenjeni. Zato smo danas gubitnici, iako smo dobili referendum, bili žrtve i dali najveći doprinos obrani BiH. Moramo se suočiti s tim činjenicama", zaključuje Kljujić.

Preporuka uredništva