1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Heinrich Böll - Zaboravljeni autor čuvenih naslova

Padanje u zaborav nobelovca Heinricha Bölla iznenađuje tim više što su teme koje su njemu ležale na srcu aktualnije no ikad: društvene anomalije, terorizam, zaštita okoliša. On je o svemu imao što za reći.

Heinrich Böll

Heinrich Böll

Ovih se dana (16.07) navršilo 25 godina od smrti njemačkog nobelovca Heinricha Bölla. Zapravo su ga "kao autora zanimale samo dvije teme: ljubav i religija". Iz tog su interesa nastala najčitanija književna djela njemačke posljeratne povijesti.

Vojnik Wehrmachta protiv svoje volje

Njemačka vojska u Poljskoj početkom Drugog svjetksog rata

Proživljeni užasi rata obilježili su njegova rana djela

Rođen je 21. prosinca 1917. u Kölnu kao sin tesara. Završio je gimnaziju, učio za knjižara i na kraju se upisao na studij germanistike. 1939. regrutiran je u Wehrmacht. Slijedi služba u Francuskoj, Poljskoj, Sovjetskom Savezu, Rumunjskoj i Mađarskoj. Svojoj supruzi Annemarie Cech, koju je oženio 1942. za jednog odmora kad su ga na kratko pustili s fronta, pisao je pisma s ratišta gotovo svakog dana. "Život je grozan, a rat, svaki je rat zločin. Ovih zadnjih mjeseci bijednog sukoba zauvijek sam postao apsolutni antimilitarist".

Böll je pokušavao sve kako bi se maknuo s fronta. Uporno je pisao molbe za otpuštanje, pokušavao se namjerno zaraziti, krivotvorio potvrde o bolestima. Svejedno ostao je u vojsci i u travnju 1945. pada u američko zarobljeništvo. U rujnu 1945. puštaju ga na slobodu. Konačno slobodan, proživljeno ne zaboravlja i tako je rat postao tema koja je odredila njegove rane radove.

Scena iz filma Izgublejna čast Katharine Blum, žena s uperenim pištoljem u jednog muškaraca

Scena iz filma Izgublejna čast Katharine Blum

Obrađivao je teme nacističke prošlosti ( Bilijar u pola deset), kao i društevne probleme poslijeratne Njemačke ( Gledišta jednog klauna). U djelu Grupni portret s damom obrađuje temu društvenog autsajdera.

Važni faktori njegove književnosti su Porajnje, otkuda potječe, i katolicizam. Njegovi su roditelji bili "anticrkveni katolici" a za sebe je jednom rekao da ga "katoličanstvo" obilježava kao i crnca boja kože. Službenu je crkvu bespoštedno kritizirao zamjerajući joj gubitak vrijednosti, autoritarne strukture i komercijalno razmišljanje. "Vrlo rano mi je postalo jasno da se religija ne može izjednačavati s crkvom", pisao je on.

Njegov obračun s njima

Najveće kontroverze je izazvao u doba histerije koju su izazvali teroristi RAF-a početkom sedamdesetih. U jednom se članku, objavljenom u Spieglu, zauzeo se za pravno ophođenje s uhićenim teroristima i predbacio žutom tisku da prejudicira situaciju. To je u tim medijima izazvalo pravu kampanju mržnje protiv njega. Predbacivano mu je da je duhovni pomagač terorista, a policija mu je čak u kući izvršila premetačinu.

On je iste godine (1972) dobio Nobelovu nagradu za književnost, a dvije godine kasnije pojavila se priča Izgubljena čast Katharine Blum, u kojoj se razračunao sa senzacionalističkim novinarstvom. Samo u Njemačkoj je ovo djelo prodano u šest milijuna primjeraka.

Dvojica nobelovaca: Aleksandar Solženjicin i Heinrich Böll

Dvojica nobelovaca: Aleksandar Solženjicin i Heinrich Böll

Kao predsjendik Međunarodnog PEN kluba sedamdestih godina je pomagao i sovjetskim disidentima Levu Kopelevu te Alekstandru Solženicinu, koji je kod njega neko vrijeme i živio.

Vjerna publika

"Dobri čovjek iz Kölna", "moralna instanca", "savjest nacije" - ovi nazivi kojima su ga častili zvuče podrugljivo gotovo jednako koliko i laskavo. Možda je upravo njegovo uporno socijalno i političko zalaganje razlog što je u javnoj svijesti danas u tolikoj mjeri izašao iz mode.

Vječni zviždač u jednom je trenutku ljudima postao opterećenje. No publika mu je ostala vjerna. Samo na njemačkom jeziku svake se godine proda više od 100.000 njegovih knjiga. U inozemstvu su mu djela prevedena na više od 45 jezika, među njima na arapski i na nekoliko kineskih dijalekata.

Autorica: Snježana Kobešćak (epd/ sz)

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva