1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

HE Ombla: gradnja usprkos kontroverzama?

Hrvatska elektroprivreda (HEP) ponovo oživljava projekt hidroelektrane na izvoru rijeke Omble kod Dubrovnika. Ta odluka i ovoga puta nailazi na oštre kritike šire javnosti.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) ponovno je oživjela projekt elektrane na izvoru rijeke Omble pokraj Dubrovnika, ujedno svoj najveći hidroenergetski plan. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odustala je prije dvije godine od te investicije zbog određenih ekoloških dubioza uslijed fizičke intervencije u osjetljivo kraško podzemlje. Elektrana bi naime bila zaista veoma specifičnog profila – akumulacija bi se izvela u poroznoj utrobi brda nad izvorom, pomoću injektiranja betonske zavjese koja bi zadržala vodu. Oponenti projektu nalaze u samoj toj ideji više mana, ali HEP je u Dubrovniku 21. travnja svejedno javno prezentirao novu Studiju Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Riječ je o dokumentu koji je zatražilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, iako su već i prije prezentacije zabilježeni prigovori da studija ne može biti vjerodostojna i nepristrana s obzirom da je njezin naručitelj i financijer ustvari sam investitor, dakle HEP. S druge strane, indikativno je da vlada pristaje na takav odnos i da aktualna vlast općenito zagovara buduću HE Omblu, dok su iz tih istih političkih redova uoči prošlih izbora dolazili sasvim oprečni tonovi. Uostalom, protivljenje tom konkretnom projektu i nekim sličnim idejama koštalo je funkcije i prošlu nadležnu ministricu Mirelu Holy. Potom se povukao EBRD, uzimajući u obzir ekspertizu po kojoj se u podzemlju izvorišta radi o području izuzetne biološke raznolikosti.

Jedinstvena bioraznolikost

HEP

HEP: "Prostor Omble dovoljno je istražen"

Nevladine udruge koje su pokrenule kampanju protiv gradnje, od lokalnih inicijativa "Srđ je naš", "Eko Omblići" i drugih, do većih organizacija poput Zelene akcije, prigovorili su na novu studiju među ostalim da se zasniva na istraživanju nekih drugih speleoloških objekata u blizini Dubrovnika, a ne samog sustava Vilina špilja nad Omblom. Time se, oni tvrde, htjelo dokazati da nije riječ o jedinstvenoj biološkoj raznolikosti jer se iste žive vrste mogu pronaći i drugdje. To bi u konačnici značilo da je potapanje Viline špilje budućom umjetnom akumulacijom u najmanju ruku prihvatljiv zahvat.

Iz službe za odnose s javnošću HEP-a dobili smo o tom pitanju izjavu kako su neugodno iznenađeni činjenicom da ekološke udruge tek sada primjećuju ono što je HEP transparentno isticao znatno ranije. Još prošle godine navedeno je tako na internetskoj stranici HEP-a da bitnu podlogu za ocjenu prihvatljivosti HE Ombla za ekološku mrežu, uz prethodna opsežna istraživanja same te lokacije, čine i spoznaje o bioraznolikosti špiljskih staništa i izvorišnih područja šireg dubrovačkog područja. "Prostor Omble u dovoljnoj je mjeri istražen", stoji u očitovanju HEP-a za Deutsche Welle, "da bi se mogla kvalitetno provesti ocjena prihvatljivosti".

EBRD kao sretna okolnost

"HEP je 2012. godine, u sklopu pripreme i razvoja projekta HE Ombla financirao i proveo najveća i najsustavnija istraživanja špiljskih i izvorišnih objekata na području Omble. Špiljski sustav Vilina špilja – izvor Ombla desetoro je istraživača istraživalo 10 dana u različitim sezonama." Ističe se da je zahvaljujući tome i ranijim istraživanjima, sve od doba Austro-ugarske, to izvorište dandanas najistraženije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, premda je posljednjom studijom HEP-a obuhvaćeno čak 115 drugih objekata u istom kraju. No spomenute ekološke organizacije ipak smatraju zaključke HEP-a neutemeljenima, imajući u vidu krajnju namjeru gradnje.

Đuro Capor, aktivist dubrovačke građanske inicijative "Srđ je naš", smatra da Hrvatska elektroprivreda sama nije motivirana za ekološke aspekte takvog mogućeg zahvata. Sretna okolnost po njegovu mišljenju jest primjerena reakcija EBRD-a koji je naručio dodatne studije bioraznolikosti izvorišta Omble. Na toj studiji za koju su istraživanja provedena 2012. godine, temelji se i potonje uvrštavanje Omble u sustav "Natura 2000", ekološku mrežu zaštićenih područja Europske unije. "HEP je pak sve ovo vrijeme namjeravao završiti projekt temeljem Studije utjecaja na okoliš iz 1999. godine, u kojoj se tvrdilo da neke posebne bioraznolikosti ovdje – nema", podsjeća Capor.

Nejasan razvoj obnovljivih izvora energije

Đuro Capor

Capor: "HEP nije motiviran za ekološke aspekte zahvata"

Protivnici gradnje podzemne akumulacije također inzistiraju na tezi da ekološki aspekt nije jedini problematičan u ovom predmetu. "Neriješeni ostaju i određeni tehnički problemi ovog projekta", nastavlja Đuro Capor, "jer po mišljenju hidrologa Ognjena Bonaccija i po recenzijama neovisnih stručnjaka koje je naručilo Ministarstvo zaštite okoliša u mandatu ministrice Holy, akumulacija ne može ostvariti potrebnu razinu vodoodrživosti da bi bila isplativa. No to HEP ni ovaj put nije razmatrao. Radi se o eksperimentalnom i neodgovornom kockanju s oko milijardu kuna građana Hrvatske".

Otvorenim ostaje i šire pitanje razvoja hrvatske energetike u smjeru prihvatljivih izvora energije poput vjetra i sunca. Poznato je da država kroz prikupljanje naknade za struju subvencionira privatne investicije u vjetroelektrane kao biznis s dobrom mjerom povrata uloženog novca. Amortizaciju stresnih posljedica takvih promjena na ukupni energetski sustav podnosi isključivo HEP, a posrijedi je izuzetno visok trošak. No simultano s tim HEP-u je onemogućen razvoj vlastitih ekološki naprednih potencijala. Štoviše, čak je najuspješniji privatni poduzetnik u tom sektoru postao bivši menadžer HEP-a Ante Ćurković. Zanimljivo je pritom da je upravo HEP raspolagao najpotpunijim podacima o karakteristikama lokacija za vjetropolja i sličnim povjerljivim studijama.