1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Hanuka i Božić - blagdani svjetlosti

Sličnosti u načinu proslave ključnih religijskih blagdana u različitim religijama podsjećaju na zajedničke korijene čovječanstva- činjenicu koju se, na žalost, prečesto zanemaruje.

default

Hanuka i božićno drvce

Jedna od ilustracija za izvornu bliskost religija su sličnosti židovskog obiteljskog blagdana Hanuke s kršćanskim Božićem.

Posljednjeg mjeseca u godini dani su sve kraći, a noći sve dulje - do zimskog solsticija 21. prosinca, kada zemlja postepeno dobiva sve više svjetlosti. U brojnim se kulturama i religijama svijeta stoga od sredine prosinca doziva svjetlost - u doslovnom i prenesenom značenju: pale se svijeće i vatre, a uz druženje s članovima obitelji moli se za božji blagoslov i milost.

Svjetlost pri tome simbolizira božansku nazočnost. Zbog toga se u ovom razdoblju simboličkim paljenjem svijeća ne želi samo odagnati "fizički" mrak, već se želi prije svega povezati sa svjetlošću koja simbolizira onaj dio u čovjeku koji ga povezuje s Bogom. Običaji paljenja svijeća i vatre stari su gotovo koliko i čovječanstvo i gotovo da nema značajnijeg religijskog blagdana u kojem se ti elementi ne javljaju.

U zapadnom kulturnom krugu u kojem prevladava kršćanstvo, proslava Božića - koja se nadovezuje na predkršćansko slavljenje novorođenog sunca - nezamisliva je bez svijeća, a sama riječ "badnjak" u izvornom obliku označava panj "badanj" koji tinja cijelu noć uoči ponovnog rođenja Krista. Među slavenskim narodima poznat je običaj pridonošenja žrtvenih darova panju badnjaku u obliku žita, meda, vina i drugih plodova koji simboliziraju obilje, a cijela obitelj uz prigodne pjesme i priče, isčekuje dolazak Spasitelja. U mediteranskom kulturnom krugu poznat je običaj paljenja svijeća 13. prosinca na dan Svete Lucije, zaštitnice svjetlosti i očiju. Njeno ime dolazi od latinske riječi za svjetlost: lux, lucis. U njenu se čast sadi i takozvano "božićno žito" koje simbolizira plodnost i obilje. U sredinu posude sa žitom stavlja se upaljena svijeća - simbolički prikaz zemlje i sunca i povezanosti mikro- i makrokozmosa. Od Svete Lucije od Božića je 12 dana, a za to vrijeme žito naraste i najavljuje svježe zelenilo, odnosno - simbolički: novi život i obilje u novoj godini.

I dok se Božić slavi na točno određen datum - za katolike 25. prosinca, za većinu pravoslavnih 6. siječnja, židovski blagdan svjetlosti svake se godine obilježava 25. dana židovskog mjeseca Kislewa. Ove je godine taj dan bio 16. prosinac. Hanuka, riječ koja označava osmerokraki svjećnjak, ali i "posvećenje" - slavi se ukupno osam dana, a svakog se dana upali po jedna svijeća. Djeca, slično kao i prilikom proslave kršćanskog Božiča, dobivaju darove, a tih se dana jedu i posebna jela - osobito slatkiši. Osmog dana blagdana u židovskim kućama gori svih osam svijeća hanuke, a obitelj se okuplja uz prigodne pjesme i jela.

Bez obzira na brojne sličnosti Hanuka i Božić su dvije različite vrste blagdana, kaže rabin Netanel Teitelbaum iz koelnske sinagoge. Zajednička im je ne toliko religijska, koliko moralna poruka, a to je poruka svjetlosti:

"Svjetlost je najvažnije obilježje ovog blagdana i mi to trebamo pokazati i prema van. Svjetlost nije nešto što pripada samo nama, već svim ljudima koji žele biti dio te svjetlosti. Svi su oni pozvani na ovo slavlje. Prema našoj tradiciji, svaki čovjek ima dušu, a ta je duša poput svijeće. Palimo svjetlost kao simbol spoznaje da svaki čovjek može u svom životu dozvati tu svjetlost, koja daje snagu cijelom svijetu."

Osmog dana blagdana Židovi postavljaju osam upaljenih svijeća Hanuke na prozore ili na ulazna vrata. Svijeće osmokrakog svjećnjaka pale se devetom svijećom koju se naziva "šamaš" (u prijevodu: služitelj), a pritom se pjeva prigodna pjesma "Odlazi, tamo, odlazi..." Hanuka je radostan obiteljski blagdan u kojem se pjevaju prigodne pjesme, a obitelj provodi vrijeme u igri i razgovoru.

Omiljena je igra četvrtastim zvrkom - na hebrejskom "sewiwon". Njihova majka Silvina taj je zvrk donijela iz Jeruzalema. Na svakoj od četiri strana zvrka upisano je po jedno hebrejsko početno slovo, a ta slova zajedno podsjećaju na rečenicu:

"Tu se zbilo veliko čudo".

A to se čudo zbilo 165 godina prije rođenja Krista. Tada su Židovi u svom hramu pronašli samo jednu bočicu s uljem. Nakon dugogodišnjeg ropstva Židovi su pod vodstvom Makabeja ponovno osvojili svoj hram. Riječ Hanuka znači i "posvjećenje". Sedmogodišnji Ben zna tu priču napamet:

"Tada Židovi nisu imali svjetlost. Onda su našli jednu malu uljanicu, čisto malu i s malo ulja. Onda su pomislili - tu nema dosta ulja. Upalili su ulje i poslali konjanike da donesu još ulja. Oni su se vratili nakon osam dana, a toliko je gorila svijetlost u uljanici. To je čudo Hanuke."

To čudo slave Židovi već 2.200 godina kao znak nade, znak da ih njihov Bog nikada ne ostavlja na cjedilu, kao znak nade u teškim vremenima, kao znak za budućnost, kaže rabin Teitelbaum:

"Nitko ne zna što nam donosi budućnost. Ali isčekivanje Mesije, njegov mogući dolazak svakog dana i svakog trenutka, nikada ne prestaje. To je vjera koju treba osjećati u svakom trenutku i mi radimo na tome. To je isto kao i ova poruka svjetlosti: trebamo živjeti u slozi, voljeti jedan drugog i poštivati se međusobno - to je ujedno i poruka Mesije."

Za vrijeme osmodnevnog blagdana sve podsjeća na čudo Hanuke - pa čak i kolači koje se tih dana jede: "sufganiot" i "latkes", slatko slično krafnama, pečeno u ulju.

A bogatoj trpezi ne raduju se samo djeca, nego i odrasli koji slave kršćanski obiteljski blagdan Božić i koji "Svetu noć" - Badnjak - provode uz svjetlost svijeća i mole za mir i blagoslov obitelji i svih ljudi dobre volje.

  • Datum 22.12.2006
  • Autor A. Kontrec-Goedecke /B. Bräuninger
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9bKz
  • Datum 22.12.2006
  • Autor A. Kontrec-Goedecke /B. Bräuninger
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9bKz