1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hama – simbol sirijskog otpora

Sirijska vojska je do sada u gradu Hami ubila više od 100 civila. Taj grad nije po prvi put poprište krvavih borbi: on je već desetljećima uporište otpora protiv vladajuće stranke Baath.

Demonstracije protiv vlade u Hami

Demonstracije protiv vlade u Hami

Stranka Baath je oslonac režima sirijskog predsjednika Bašara al Asada. A grad Hama je glavna utvrda protiv toga režima. Za razliku od glavnoga grada Damaska u kojem dominiraju aleviti, u gradu Hami većinu čine suniti. Taj grad se smatra islamsko-konzervativnim. Od sirijske neovisnosti 1946. Hama je uvijek iznova bila poprište krvavih sukoba. Posebno aktivno je protiv vlade bilo sirijsko Muslimansko bratstvo koje je u tom gradu djelovalo do 1982.

Prvi sukobi još u mladoj republici

Bivši sirijski predsjednik Hafez Al Asad

Bivši sirijski predsjednik Hafez Al Asad

U proljeće 1964. po prvi put se rasplamsao sukob između vlade i oporbe u Hami. Islamsko-konzervativne snage pobunile su se tada protiv socijalističke stranke Baath koja je godinu dana ranije državnim udarom došla na vlast. Muslimansko bratstvo je brzo postalo jedini ozbiljni oporbeni pokret. Nakon što ih je stranka Baath zabranila, oni su se brzo radikalizirali: štrajkovima i masovnim demonstracijama u čitavoj zemlji pobunili su se protiv vlade u Damasku. Stranka Baath je oštro reagirala. U travnju 1964. u središte pobune, grad Hamu, poslala je vojsku s tenkovima. Pobuna je ugušena u krvi, ubijeno je oko 100 ljudi. Velik dio staroga grada je potpuno uništen.

Teror u vrijeme Hafeza Al Asada

1970. godine je u Damasku vlast preuzeo Hafez Al Asad. Stanje se najprije donekle smirilo. Ali, nakon nekoliko godina sukob se opet rasplamsao. Od sredine sedamdesetih godina izveden je čitav niz atentata na članove sirijske vlade i vojsku. Damask je za atentate optužio Muslimansko bratstvo i protiv njega poduzeo niz oštrih mjera. Idućih godina je sukob između stranke Baath, koju je predvodio Hafez Al Asad, i Muslimanskog bratstva sve više eskalirao. Slijedile su bezbrojne pobune, pljačke, pucnjave i politička ubojstva. U spirali nasilja i terora tisuće Sirijaca su izgubile život. 1980. je Asad uveo smrtnu kaznu čak i za članstvo u Muslimanskom bratstvu. Samo nekoliko dana kasnije je jedva preživio atentat u Damasku.

Pobuna u gradu Hami

Pobuna u gradu Hami

Masakri iz 1981. i 1982.

Središte pobune je uvijek bio grad Hama. On je postao glavno uporište pobune protiv Asadovog režima koji se krvavo osvećivao. Nakon jednog neuspjelog atentata na alevitsko naselje u blizini Hame u travnju 1981. je u grad ušla sirijska vojska kako bi zastrašila pobunjenike: oko 400 muških stanovnika starijih od 14 godina je nasumice izdvojeno iz stanovništva i smaknuto.

No, ta akcija nije slomila otpor. U jesen 1981. Muslimansko bratstvo je opet uzvratilo udarac. U Damasku je eksplodiralo više autobombi, pri čemu su stotine Sirijaca izgubile živote. 2. veljače 1982. su pristaše Muslimanskoga bratstva u Hami pokrenule masovni narodni ustanak i pod svoj nadzor stavile velik dio grada. Sirijska vojska pod zapovjedništvom ministra obrane Mustafe Tlasa je reagirala s najvećom brutalnošću. Tjednima je bombardirala grad i doslovce ga uništila. Nakon toga je u grad ušla vojska. Navodno je zatim pobila tisuće civila i političkih zatvorenika. Prema nepotvrđenim podacima, ubijeno je između 20 i 30 tisuća stanovnika. Asad je nakon toga naredio da se velik dio grada sravna buldožerima i naprave nove zgrade, kako bi kompletna slika grada bila promijenjena.

Sirijski predsjednik Bašar Al Asad (desno, s naočalama) i njegov brat Maher (u sredini, također s naočalama)

Sirijski predsjednik Bašar Al Asad (desno, s naočalama) i njegov brat Maher (u sredini, također s naočalama)

Ostao tabu do danas

Masakr u Hami je označio kraj sunitske pobune protiv stranke Baath. Preživjeli članovi Muslimanskoga bratstva su otišli u ilegalu ili napustili zemlju. Službeno se do danas u Siriji ne govori o tim događajima. Još uvijek se o njima malo zna jer je Sirija uložila velike napore da informacije ne dospiju u inozemstvo. Pa ipak, trenutne akcije sirijske vojske u Hami imaju izuzetno simboličko značenje. Jer, masakr iz 1982. duboko je urezan u glavama sirijskih oporbenjaka. Osim toga, tijekom demonstracija protiv Asada taj grad se ponovo razvio u glavno uporište prosvjeda. Čini se da se sadašnji predsjednik Bašar Al Asad nada da će gušenjem pobune u Hami postići sličan učinak kao i njegov otac Hafez prije 30 godina.

Autor: Thorsten Latschen / Anto Janković
Odg. urednica: D. Dragojević

Preporuka uredništva