"Halo" - nova perjanica njemačke znanstvene flote

U Njemačkoj se do sada za prikupljanje tih podataka koristio istraživački zrakoplov «Falcon». Za nekoliko godina bi ga trebao naslijediti «Halo», koji raspolaže s više instrumenata za mjerenje. Iako je novi istraživački avion već letio u Njemačkoj, prije konačnog stavljanja u uporabu u višim atmosferskim slojevima mora ga se još tehnički doraditi i testirati.

Tridesetogodišnjak je odslužio svoje

«Falcon» je najpoznatiji njemački atmosferski istraživački zrakoplov. Znanstvenici su s njim istraživali i u Australiji i na Arktiku. Mali avion je istraživačima klimatskih promjena bezbroj puta bio velika pomoć u poslu. No, nakon 30 godina radnoga vijeka u Njemačkom centru za zračni i svemirski promet, vrijeme mu je za odlazak u mirovinu. Nasljednik je već spreman i za tri godine će stupiti u službu. To je preuređeni poslovni zrakoplov tipa «Gulfstream G 550», proizveden u SAD-u. Ulrich Schumann, jedan od vodećih atmosferskih fizičara u Centru za zračni i svemirski promet oduševljen je tom letjelicom: «S ovim ćemo zrakoplovom moći obavljati istraživanja o kojima smo do sada mogli samo sanjati. Nogometnim rječnikom rečeno, mi iz treće lige prelazimo u Champions League.»

Više, bolje i izdržljivije

Novi leteći laboratorij će se zvati «Halo». «Falcon» može maksimalno pet sati ostati u zraku, a «Halo» će moći letjeti najmanje dva puta duže. Radi usporedbe, to znači da bez točenja goriva može iz Münchena odletjeti do tropskih predjela i vratiti se nazad. Maksimalna visina leta koju doseže je 16 kilometara. Još jedna prednost nove letjelice je da u svojoj utrobi može ponijeti dva puta više instrumenata za mjerenje od «Falcona». «Halo» će pomoći u pronalaženju odgovora na ona znanstvena pitanja na koja se uz pomoć njegovog prethodnika nije moglo dobiti odgovor. Ulrich Schumann: «Možemo odletjeti i vrlo duge dionice, uz odgovarajući teret i do 11 000 kilometara. U jednom letu do Sao Paola ili preko Ekvatora! Ili od Sao Paola u jednom komadu do Južnog pola. Takvi globalni letovi će nam biti mogući.»

«Halo» polijeće 2009.

Mogući, i korisni! Ako netko želi saznati, naprimjer, koliko štetnih plinova emitiraju munje, onda nema puno smisla mjeriti podatke ispred kućnih vrata. Bolje je odletjeti u tropsko područje gdje su nevremena intenzivnija i češća. Osim toga «Halo» će omogućiti i mjerenje ozonskog sloja na Arktiku, debljinu leda na polovima i to iz zraka, te praćenje puta prašine iz Sahare. Ulrich Schumann iz Njemačkog centra za zračni i svemirski promet ipak naglašava da nova perjanica njemačke istraživačke flote za vrijeme većine svojih misija neće biti usamljena: «Halo će, posve je sigurno, biti važan element svih europskih istraživačkih aktivnosti. S nama će letjeti i drugi europski i ne-europski znanstvenici. Naš rad će nadopunjavati Francuzi svojim balonima, te Talijani svojim istraživačkim zrakoplovom «Geofizika». A tu su i satelitski podaci drugih nacija. Jedan istraživački projekt se provodi u koncertu s drugim nacijama.» Prva misija novog zrakoplova je planirana za ljeto 2009.