1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hakeri prijete i poduzećima i državama

U Njemačkoj je pred izbore vladao strah hoće li hakerima uspjeti ući u sustav, napraviti kaos i manipulirati rezultate izbora za Bundestag. To se nije dogodilo. Ali, hakerski napadi i dalje prijete sigurnosti.

"Sretan sam što nije došlo do cyber-napada tijekom izbora za Bundestag", izjavio je njemački ministar unutarnjih poslova u odlasku Thomas de Maizière na predstavljanju najnovijeg izvještaja o IT-sigurnosti u Njemačkoj. Na tu opasnost su upozorili najviši zaštitnici podataka na razini njemačke države, podigavši pred izbore "zaštitni bedem". U konzultacije i savjetovanja su bili uključeni predsjednik Izborne komisije, političke stranke i zaklade, ali došlo je do razmjene mišljenja i s Francuskom i Nizozemskom, koje su bile pogođene cyber-napadima. U Francuskoj su hakeri napali stranku sadašnjeg predsjednika Emmanuela Macrona, a u Nizozemskoj su na dan parlamentarnih izbora manipulirali nekoliko tisuća twitter-naloga.

Njemačka je doduše ostala pošteđena od takvih napada, no pojavile su se rupe u sigurnosnom sustavu jednog softwarea, koji je u nekoliko saveznih pokrajina korišten kako bi se predsjednicima Izbornih komisija posredovali privremeni rezultati izbora. Nedostaci koje je otkrio "Chaos Computer Club" su otklonjeni, naglasio je de Maizière i rekao da se ovakvi manjkavi softwarei ubuduće neće naručivati. Nakon tog upozorenja u budućnosti će biti točno razjašnjeno kakve programe savezne zemlje trebaju kupovati ako već moraju digitalno slati osjetljive podatke kao što su izborni rezultati.

Thomas de Maiziere

Thomas de Maiziere

Ucjena preko interneta

A kakva je uopće IT-sigurnost u Njemačkoj? Od lipnja 2016. do srpnja 2017. savezne institucije napadnute su više od 50.000 puta – preko e-mailova i štetnih programa. Većina napada je obranjena, a samo u 70 slučajeva je postojala sumnja da su računala inficirana. Pojačani su pokušaji ucjene korisnika tzv. "ransomware-om". Ovaj tip štetnog softwarea zaključa podatke na računalu, koje hakeri nakon uplate tražene svote ponovo otključaju. Posebno drastičan slučaj predstavljao je program "WannaCry", koji se brzo proširio u više zemalja. U Velikoj Britaniji je njime napadnuto više od 60 bolnica. U Njemačkoj je pao sustav elektronskih ploča s obavijestima o redu vožnje na željezničkim postajama i umjesto toga se mogla vidjeti obavijest ucjenjivača, koji su međutim napravili grešku, tako da nisu mogli iznuditi novac.

Mnogi cyber-kriminalci su s takvim programima našli jednostavnu mogućnost iznuđivanja novca u velikom stilu, kaže se u izvještaju Savezne službe za sigurnost i informacijsku tehnologiju. (BSI). Koliko je iznosila šteta, o tome oni koji se brinu o zaštiti podataka šute. Udruženje BITKOM je izračunalo da je samo protekle godine špijunažom, sabotažom i krađom podataka napravljena šteta od 55 milijardi eura.

No, u opasnosti nisu samo država i njezine institucije, već i obični korisnici. U studenom 2016. hakeri su blokirali rutere 900.000 korisnika Telekoma, iskoristivši jednu slabost u sustavu. Protiv 29-godišnjeg Britanca, koji je agirao pod imenom "Spiderman" , pokrenut je proces u Kölnu, a onda je izručen Velikoj Britaniji.

Umjesto reda vožnje na elektroničkoj ploči je bila obavijest hakera

Umjesto reda vožnje na elektroničkoj ploči je bila obavijest hakera

"Digitalna bezbrižnost"

Razlog što hakerima uspijevaju takvi napadi leži u mnogobrojnim manjkavostima softwarea i hardwarea. "Postoji 1.000 IT-sigurnosnih problema u deset najraširenijih softwarea", kaže predsjednik BSI-a Arne Schönbohm. Veliki je izazov ukloniti te manjkavosti, za što je on ove godine dobio 180 novih suradnika. I pored toga što je svijest o opasnostima porasla, mnogi proizvođači nude prekasno update , tako da ga mnogi korisnici sa zakašnjenjem instaliraju. Dnevno nastaje 280.000 novih varijanti štetnih programa. "Konformizam i dalje ima prednost u odnosu na sigurnost", komentirao je Schönbohm. On je iskoristio priliku da pohvali mjere dosadašnje vlade u pogledu obrane od cyber-napada. Još je međutim nejasno kako daleko se može ići u protunapad. O tome mora odlučiti nova vlada, izjavio je dosadašnji ministar unutarnjih poslova de Maizière, i to po mogućnosti prije nego što Njemačka postane žrtva sveobuhvatnog napada.

Preporuka uredništva