1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Habseligkeiten"- najljepša njemačka riječ

U organizaciji Goethe Instituta i Komisije za jezik, u nedjelju je u Kölnu održan izbor za najljepšu njemačku riječ

riječi, riječi, riječi - koja li je najljepša?

riječi, riječi, riječi - koja li je najljepša?

Potraga za najljepšom njemačkom riječi započela je još u svibnju i obuhvatila je čak 111 zemalja svijeta. Da su odlučivali glasovi većine, tada bi najljepša njemačka riječ zasigurno bila LJUBAV. Jer Komisija za jezik upravo je za tu riječ primila najviše glasova - čak 372. Među kandidatima pojavile su se ”bröseln" - što u hrvatskom označava sasvim običan glagol ”mrviti”, zatim ”Turteltäubchen", ili u nas "mala grlica", "grličica”, pa zatim teško prevedivi ”Kuddelmuddel” što bi, u slobodnijem prijevodu značilo zbrku, darmar. Neki su se oduševljavali i puno uobičajenijim njemačkim riječima, kao što je na primjer ”wahrscheinlich”, odnosno i u nas uvriježeno ”vjerojatno”. Pri odabiru, ljudi su se uglavnom vodili dvama kriterijima - učestalošću, ali i vlastitim, subjektivnim ukusom. Zbog toga i sam voditelj ovoga projekta, Rolf Peter, smatra da je nemoguće objektivno odrediti najljepšu riječ. Kada je o ljepoti riječ, uvijek smo subjektivni.

Rezultati izbora prilično su iznenađujući. Kako za njemačku javnost, tako i za same članove žirija. Od 22 tisuće prijavljenih riječi, izabrano je 6 najljepših. I to u kategorijama: najljepša njemačka riječ, naj-cool njemačka riječ, najljepša dječja njemačka riječ i najljepša njemačka riječ u inozemstvu.

Prema odluci žirija, najljepša njemačka riječ je ”Habseligkeiten”, koja je, kao i mnoge druge njemačke riječi, vrlo teško prevediva na hrvatski jezik. No, pokušat ćemo sa ”sitnicama” ili s ”ono malo jada”, ili opisno - ”ono osobne imovine što stane u par vrećica”. Riječ je odabrala Doris Kalker, a svoj je prijedlog objasnila ovako:

”Često sami sebe definiramo kao potrošačko društvo, pa u tom kontekstu te naše ”sitnice” često dolaze u prvi plan. To su male stvari koje nemaju veliku objektivnu vrijednost, no mi sami do njih jako držimo i tako im dajemo određenu vrijednost.”

Iako i sama iznenađena ovim izborom, članica žirija i predsjednica Goethe-Instituta Jutta Limbach, priznala je da ju je oduševilo obrazloženje za prijedlog riječi ”Habseligkeiten”: ”Ni na kraj pameti mi nije bilo da bi upravo ova riječ mogla biti proglašena najljepšom. To bi mi se činilo apsurdnim kada bi mi netko samo priopćio tu riječ. Međutim, kada smo pročitali obrazloženje, sve više nas se u žiriju odlučilo upravo za nju. Doris je prekrasno opisala sućutno-prijateljsku konotaciju ove riječi. Tako na primjer, možete pomisliti na malenog dječaka koji iz džepa vadi svoje sitnice, koje su za njega zapravo dragocjenosti. Ili pak beskućnika koji oko sebe sakuplja ostatke svoje bijedne imovine. Doris je odlično naglasila i da se radi o tipičnoj njemačkoj riječi. Riječ je dakle složenica koja se sastoji od sadržajno posve različitih sastavnica”.

Druga najljepša riječ je glagol ”lieben”, odnosno ”voljeti”, što je apsolutno u skladu s glasovima većine, dok je za naj-cool riječ proglašena, u Njemačkoj vrlo popularna ”Rhabarber-Marmelade”, ili na hrvatskom ne pretjerano poetična ”marmelada od rabarbare”.

Među prijedlozima što su ih slala djeca također je bilo zanimljivih ideja: od vrlo učestalog njemačkog uzvika ”Quatsch!” odnosno na hrvatskom ”Svašta!”, pa do ”Sommer-Wind” i ”Sommer-Regen”, iliti ljetnog vjetra i ljetne kiše. No, pobjedu je odnio jedan kukac. Vilin konjic ili na njemačkom ”Libelle”. Ovu je riječ predložio dječak Sylvan Wiese, a članove žirija i ovog se puta dojmilo obrazloženje: "Sylvan je napisao, i to mi se jako svidjelo, da je ”Libelle” draga, ljupka riječ, i da mora da je i ta životinja isto tako draga, čim nosi to ime. Dodao je da bi i vrlo rado upoznao osobu koja je taj naziv izmislila, jer se sigurno radi o dragoj, ljubaznoj osobi.”

Riječ koja je proglašena najljepšom među onima pristiglim iz inozemstva mnogima se puno više svidjela od same pobjednice. ”Geborgenheit”, opet teško prevediva na hrvatski, mogla bi biti određena vrsta sigurnosti, zaštićenosti, topline. To je ono kada osjećamo da smo na sigurnom, a uz to nam je i sve na dohvat ruke, i toplo nam je i ugodno.

Riječ je pristigla iz Slovačke, točnije iz Bratislave, a prijedlog je poslala Anamarija Mužakova: ”Zato jer tu riječ nije moguće riječima opisati, nije je moguće prevesti na slovački jezik, baš zato mi je to najljepša njemačka riječ. Gledala sam i u rječnik, no tamo je kao značenje stajalo ”sigurnost”. Ali sigurnost nije adekvatan prijevod”.

Recimo još na kraju da su 65 posto od ukupnog broja pristiglih prijedloga poslale žene, a da je prosječna starosna dob sudionika 39 godina. U žiriju koji je odlučivao o ovoj posebnoj vrsti ljepote, uz Juttu Limbach bili su među ostalima i pjevač Herbert Grönemeyer i književnik Uwe Timm.