1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Haag: osuđeni Hadžihasanović i Kubura

DPA/Srećko Matić15. ožujka 2006

Haški sud danas je izrekao prvostupanjsku presudu dvojici bivših zapovjednika Armije BiH, optuženima za ratne zločine nad hrvatskim i srpskim civilima u srednjoj Bosni 1993-95.

https://p.dw.com/p/9YSJ
Burni haaški dani
Burni haaški daniFoto: dpa - Fotoreport

Enver Hadžihasanović je optužen na 5 godina, a Amir Kubura na 2,5 godine zatvorske kazne. Prva optužnica protiv njih podignuta je u srpnju 2001. a tribunalu su se predali 2. kolovoza te godine. Suđenje im je održano prema trećoj izmijenjenoj optužnici iz rujna 2003., koja ih tereti po zapovjednoj odgovornosti za kršenje ratnog prava i običaja zbog ubojstava, okrutnog postupanja, bezobzirnog razaranja naselja, pljačke i uništavanja vjerskih objekata.

"Mudžahedini" u redovima Armije BiH

55-godišnji Hadžihasanović je u vrijeme na koje se odnosi optužnica bio zapovjednik 3. korpusa Armije BiH, a 42-godišnji Kubura načelnik štaba 7. muslimanske brdske brigade iz sastava 3. korpusa Armije BiH. U optužnici se navodi da su u travnju i početkom ljeta 1993., jedinice 3. korpusa Armije BiH poduzele niz snažnih napada na HVO koji su kulminirali masovnim napadom izmedju 7. i 13. lipnja 1993. na teritorije općina Kakanj, Travnik i Zenica. Tužiteljstvo je za Hadžihasanovića zatražilo zatvorsku kaznu od 20 godina, a za Kuburu 10 godina. Prema optužnici u sastavu jedinica kojima su njih dvojica zapovijedali nalazili su se i strani borci «mudžahedini», što su branitelji optuženika pokušali osporiti.

Zločini oko Travnika

Navodi se da su jedinice 3. korpusa Armije BiH napale gradove i sela pri čemu su namjernom lišavanju života i nanošenju teških ozljeda bili izloženi najviše civili: bosanski Hrvati, ali i bosanski Srbi, uključujući žene, djecu, te starije i nemoćne osobe.Tijekom tih napada, ili poslije njih, ubijeno je najmanje 200 civila, bosanskih Hrvata i Srba, a još mnogo više ih je ranjeno ili ozlijeđeno dok su se pokušali sakriti ili pobjeći, stoji u optužnici. U više slučajeva, snage Armije BiH ubile su vojnike HVO-a i nakon predaje. Jedan od najtežih incidenata za koje ih se tereti je ubojstvo 30-ak hrvatskih civila i zarobljenih vojnika HVO-a u selu Miletići i Maline kod Travnika 8. lipnja 1993., koje su počinili mudžahedini iz islamskih zemalja u sastavu 3. Korpusa Armije BiH.