1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Haaški sud optužio još dvojcu hrvatskih novinara

Bivšega glavnog urednika dnevnika «Slobodna Dalmacija» Josipa Jovića te glavnog urednika tjednika «Hrvatsko slovo» Marijana Križića tereti se za nepoštivanje suda, zbog objavljivanja identiteta i iskaza zaštićenog svjedoka optužbe sa suđenja generalu HVO-a Tihomiru Blaškiću u studenome 1997. godine.

Carla del Ponte

Carla del Ponte

Prema navodima optužnice, Josip Jović između 27. studenog i 29. prosinca 2000. «svjesno je i hotimice ometao provedbu pravde, objavljujući identitet zaštićenog svjedoka Haaškog suda, objavljujući činjenicu da je svjedok dao iskaz na zatvorenoj sjedinici i objavljujući izvatke svjedočenja, u cjelosti ili djelomice, te je Jović time izravno prekršio sudski nalog izdan u prosincu 2000. godine.

U optužnici se navodi da je između 27. studenog 2004. i prosinca iste godine Križić otkrio «identitet zaštićenog svjedoka, izvatke svjedočenja sa zatvorene sjednice i činjenicu da je zaštićeni svjedok dao iskaz na zatvorenoj sjednici suđenja pred Haaškim sudom».

Prvo pojavljivanje Josipa Jovića i Marijana Križića pred sudom, kako bi se izjasnili o krivnji, zakazano je za 26. ovog mjeseca.

Indiskrecije koštale života svjedoka

Suda Alphonse Orie potvrdio je i skinuo pečat s optužnice protiv Jovića i Križića, pozivajući se na Tribunalova pravila. Ona su također dio hrvatskog pravnog sustava, što znači da haaške zabrane obvezuju i hrvatske građane. Pravila su donesena zbog zaštite svjedoka i njihovih iskaza. Uzgred rečeno, indiskrecija ovakve vrste stajala je do sada života jednog svjedoka u Crnoj Gori, a praksa Haaškog suda ne jednom je pokazala da svjedoci nerado izlaze s punim identitetom u osjetljivim temama, dakle kada se primjerice radi o silovanju ili zaštiti državnih ili vojnih tajni.

Na proljeće ove godine Haaški sud je optužio još dvojcu novinara te jednog direktora i umirovljenog obavještajca zbog kršenja pravila o zaštiti svjedoka i njihovih iskaza.

Tada optuženi Margetić, Marijačić, Šešelj i Radić odbacili su optužnice koje ih terete za dostavu zaštićenih dokumenata, imenovanje svjedoka i tiskanje dijela svjedočenja. Pretres je idućeg mjeseca. Maksimalna kazna za nepoštivanje suda je sedam godina zatvora i 100.000 eura ili kombinacija te dvije kazne.

Iz svega ovoga slijedi da su neki dokumenti zaštićeni i u načelu dostupni samo sucima, tužiteljstvu i obrani optuženih. Razlog ustrajanja Haaškog suda na poštivanju ovog principa i zakonitosti je zapravo frustracija zbog sustavnog curenja informacija koji u ovim slučajevima nisu izravno ugrozili živote svjedoka, ali su upozorili na ozbiljne propuste u sustavu koji je trebao funkcionirati.

  • Datum 13.09.2005
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Ydn
  • Datum 13.09.2005
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Ydn