Haški sud nadležan za tužbu protiv Srbije | TEME | DW | 18.11.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Haški sud nadležan za tužbu protiv Srbije

Međunarodni sud pravde (ICJ) odbacio je sve prigovore Srbije i proglasio se nadležnim za hrvatsku tužbu protiv Srbije za povredu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida koju je Hrvatska podnijela 1999.

Vukovar, 18.11.1991. godine: vojska JNA i srpski dragovljci protjeruju civile iz tog hrvatskog grada

Vukovar, 18.11.1991. godine: vojska JNA i srpski dragovljci protjeruju civile iz tog hrvatskog grada

"Uvjeti za sudsku nadležnost postoje i... odbija se prvi prigovor

Srbije", rekla je predsjednica Suda Rosalyn Higgins na dvosatnom

čitanju obrazloženja odluke u haškoj Palači mira u kojoj je tu odluku

o nadležnosti podržalo 10 sudaca a sedam je bilo protiv. Sud je, kako je objasnila Higgins, utvrdio da su akti koje je donosio Beograd i njegovo ponašanje od 1992. imali značenje prihvaćanja obveza

koje su proizlazile iz međunarodnih ugovora čija je članica i

potpisnica bila bivša zajednička država - SFRJ i tako odbacio prvi

prigovor Beograda.

Odbijena sva tri prigovora Srbije

Hrvatska je u svojoj argumentaciji tvrdila da je odnos Beograda i

UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ

čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom

kontinuiteta iz SFRJ. Srbija je uložila ukupno tri prigovora - da Sud nema nadležnost jer SRJ nije bila članica Konvencije o genocidu do 2001., da je tužba RH nedopuštena jer su se opisani zločini dogodili prije 27. travnja 1992. kada SRJ još nije postojala kao država i kao treće da su zahtjevi iz hrvatske tužbe neosnovani jer su izlazili iz okvira onoga što propisuje Konvencija o genocidu poput zahtjeva za informacijama o nestalim osobama ili povratkom kulturnog blaga.

Sporna pitanja će riješiti tek taj sud

Sud je, nakon što je odbacio prvi prigovor, odbacio i druga dva

prigovora s obrazloženjem da ta pitanja nisu mogla biti predmetom

preliminarnih prigovora već se o njima treba odlučivati tek u okviru

rasprave o suštini tužbe. Najvažniji dio tih prigovora kojim će se Sud

baviti tijekom rasprave o suštini predmeta jest da Srbija nije

odgovorna za događaje prije 27. travnja 1992. jer tada SRJ nije

postojala kao država. Hrvatska je u svojoj argumentaciji, tijekom rasprave o preliminarnim prigovorima održane u svibnju ove godine, tvrdila da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države 27. travnja 1992. godine i da se radilo o državi u nastajanju. Hrvatski predstavnici najavili su da će na tom stajalištu ustrajati jer vjeruju da mogu dokazati kontinuitet i

uzročno-posljedičnu vezu događaja prije i poslije tog datuma.

Dugi postupak

Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv

tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz

1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na

području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela

Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija

počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog

genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida

koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o

nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u

tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i

pojedincima.

Tužba Bosne i Hercegovine

Šest godina prije Hrvatske tužbu protiv Beograda podnijela je i Bosna

i Hercegovina. Za tužbu BiH Sud se 2003. proglasio nadležnim, a 24.

veljače prošle godine donio je i presudu u kojoj je utvrdio da su

snage bosanskih Srba pokoljem u Srebrenici počinili genocid, ali da

manjka dokaza kako su te snage djelovale po "uputama" ili pod

"djelotvornim nadzorom" Srbije čime je ta država oslobođena

odgovornosti za genocid.

Rasprava o nadležnosti Suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za

genocid u ratu 1991.-1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde(ICJ) u Haagu u svibnju 2008. godine. Rasprava o suštini hrvatske tužbe održat će se, prema procjenama pravnih timova obje države, tek kroz nekoliko godina.(Hina)

Preporuka uredništva