1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Gurlittovi odvjetnici traže vraćanje umjetnina

Mjesecima je uglavnom šutio, ali sad se Cornelius Gurlitt oglasio priopćenjem. Kaže da neke tvrdnje o njegovoj zbirci umjetnina nisu točne. I zahtijeva vraćanje oduzetih slika.

Odvjetnici minhenskoga kolekcionara umjetnina Corneliusa Gurlitta krenuli su u prijeporu oko umjetnina pronađenih u Gurlittovom stanu u ofenzivu. Kritiziraju navodno nepravedno postupanje prema njihovom klijentu, a na web-stranici www.gurlitt.info tvrde da je Gurlitt zakoniti vlasnik gotovo svih slika. Shodno tomu zahtijevaju i njihovo vraćanje Corneliusu Gurlittu. Samo kod malog dijela umjetnina postoji sumnja da se možda radi o umjetničkim djelima koja su oteli nacisti, kažu odvjetnici dodajući da je Gurlitt spreman nakon što mu bude vraćena čitava zbirka omogućiti mjerodavnim vlastima da provjere utemeljenost sumnji.

Na web-stranici je postavljena i osobna izjava 81-godišnjeg Gurlitta. „Toliko puno toga se dogodilo proteklih tjedana i mjeseci i još uvijek se događa. Ja sam samo htio živjeti sa svojim slikama, u miru i tišini.“

Majka i dijete Ericha Fraaßa

"Majka i dijete" Ericha Fraaßa

Odvjetnik Hannes Hartung kritizira da postupak protiv njegovog branjenika, u usporedbi s onim kako se postupa s drugim zbirkama umjetnina, nije u redu. „U Njemačkoj ima puno javnih i privatnih zbirki u kojima je udio mogućih opljačkanih umjetnina puno veći nego u Gurlittovoj zbirci – ali za te zbirke i odgovorne direktore muzeja, čini se, nema nikakvih sankcija“, kaže Hartung.

Pregovori s nasljednicima

Prema navodima odvjetnika kod samo tri posto djela u Gurlittovoj zbirci, u kojoj je 1.280 umjetnina, postoji sumnja da se možda radi o djelima koja su opljačkali nacisti. Kod slika pronađenih u Gurlittovoj kući u Salzburgu nakon usporedbe s registrom traženih umjetnina ni kod jedne se nije pojavila sumnja da se radi o ilegalno stečenom djelu. Sa šest osoba koje su se javile tvrdeći da neka djela pripadaju njima u tijeku su pregovori. „Više ih se nama nije javilo“, kaže odvjetnik. U pregovorima se radi o slici Henrija Matissea „Femme assise“, zatim „Dva jahača na plaži“ Maxa Liebermanna te djelima iz zbirke drezdenskog odvjetnika Glasera čiji nasljednici traže djela tvrdeći da je Glaser bio prisiljen prodati umjetnine kako bi prehranio obitelj, nakon što su mu nacional-socijalisti oduzeli odvjetničku licenciju.

Posebni odbor koji je Državno odvjetništvo Augsburg zadužilo za provjeru Gurlittove zbirke pretpostavlja da se kod oko 600 djela možda radi o umjetninama koje su opljačkali nacisti. Ta djela su stavljena na web-portal za izgubljene umjetnine www.lostart.de.

Cornelius Gurlitt je bio uvjeren da je od oca naslijedio legalno stečenu zbirku i nije mu bilo poznato „da se u zbirci nalaze pojedina djela koja bi se danas mogla okvalificirati kao opljačkana umjetnost“, kažu Gurlittovi odvjetnici dodajući da je on spreman preispitati „kvalificirane, razumljive i opravdane zahtjeve za vraćanjem“ koje podnesu nasljednici progonjenih Židova.

Preporuka uredništva