1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gubi li Hrvatska bitku s korupcijom?

Petra Martić21. listopada 2004

Transparency International, međunarodna organizacija za suzbijanje korupcije, objavila je svoje ovogodišnje izvješće u koje je bilo uključeno 146 zemalja. Izvještaj analizira i stanje u Hrvatskoj - koja zauzima nipošto slavno 67. mjesto, zajedno sa Peruom, Poljskom i Šri Lankom i slaba joj je utjeha da su iza nje i Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora i Makedonija. Jer - na primjer Slovenija je pretekla cak i Italiju.

https://p.dw.com/p/9ZRH
Naslovna stranica izvješća TI-a za 2003. godinu
Naslovna stranica izvješća TI-a za 2003. godinu

Ono što zabrinjava više od trenutnog ranga jest usporedba ovogodišnjih i prošlogodišnjih rezultata. Naime, tijekom protekle godine, ocjena Hrvatske pala je s 3,7 na već spomenutih 3,5, odnosno, s 59. mjesta došla je na 67.

"Situacija nije dobra”, zaključuje predsjednik hrvatskog ogranka Transparency Internationala, Zorislav Antun Petrović i dodaje: "Može se zaključiti da naša zemlja počinje gubiti bitku s korupcijom. Hrvatska je sa svojom ocjenom 3,5, moglo bi se reći - nešto bolji ponavljač. Hrvatska je ovim istraživanjem po prvi put bila obuhvaćena 2000. godine, kada je ocjena bila 2,7. Već iduće godine, ocjena je skočila na 3,9, što se može protumačiti prvom demokratski provedenom smjenom vlasti, te uvođenjem novog zakona o javnoj nabavi. No, nakon tog spektakularnog skoka, počela je padati sve niže i niže i to je ono što zabrinjava. Znači, tijekom ove četiri godine, Hrvatska nije napravila niti jedan korak naprijed u suzbijanju korupcije".

Kao razloge ovako negativnog hrvatskog trenda, Petrović navodi nedostatak uvjerljivosti u antikorupcijskim reformama, ali i problem primjene donesenih zakona: "Hrvatska je nazadovala prvenstveno zbog toga što se ne provode zakoni koji su izglasani. Na primjer, Zakon o spriječavanju sukoba interesa i Zakon o pravu na pristup informacijama usvojeni su prošle godine, no nikako da zaista zažive. Tu su, naravno i afere, koje se pojavljuju svako malo. Prisjetimo se samo ljetošnje odluke Vlade da američkom koncernu Bechtel dodijeli izgradnju jedne dionice Jadranske auto-ceste bez javnog natječaja ili na primjer natječaj za dodjelu treće koncesije u mobilnoj telefoniji.

A gdje je Hrvatska u odnosu na ostale tranzicijske zemlje, gdje u odnosu na nove članice EU-a, a gdje u odnosu na zemlje-kandidatkinje za članstvo? Zorislav Antun Petrović odgovara: "U bližem okruženju Hrvatske najbolje je ocijenjena Slovenija, koja ima ocjenu 6 i Estonija, također s tom ocjenom. One su i među novim članicama Europske unije najbolje ocijenjene zemlje. Češka ima ocjenu 4,2, Slovačka 4, a Mađarska 4,8. U usporedbi s ostalim kandidatkinjama za EU, Hrvatska je u "zlatnoj sredin"i: Bugarska ima 4,1 dok Rumunjska ima 2,9.

Kao moguće rješenje problema s korupcijom, ih hrvatskog Transparency Internationala nude vrlo jasan recept:"Najbolji dezinfektor je svjetlost. Odnosno transparentnost. Ili, kako kaže stara hrvatska poslovica - "U mutnom se riba lovi" - znači, što je voda bistrija, to je manja vjerojatnost da će netko grabiti samo za sebe. Primjerice, već kod ovog natječaja za mobilnu telefoniju, mogli bi se unaprijed definirati točni kriteriji po kojima će se ocjenjivati pristigle ponude, i na taj način postaviti precizna pravila igre koja će biti svima jasna. Takko će i javnost moći procijeniti na koji način su oni kojima je povjerena odluka o tom značajnom projektu, odlučivali u ime svih hrvatskih građana. Druga mogućnost je dosljedno provođenje zakona, primjerice Zakona o spriječavanju sukoba interesa. Ako se taj zakon bude dosljedno provodio, već će se smanjiti prostor za bilo kakve malverzacije.