Grozničava potraga za agresivnim uzročnikom

Do sada je zapravo dokazano samo da je u slučaju 83-godišnje žene sa sjevera Njemačke doista uzročnik takozvana enterohemorhagijska Escherichia coli, a u još dva smrtna slučaja se dokaz još čeka. No ono što liječnike najviše čudi čak i nije toliko veliki broj infekcija - samo u Hamburgu je do ove srijede zabilježeno oko 200 slučajeva - nego izrazito veliki broj slučajeva u kojima su se pojavile komplikacije, prije svega u funkciji bubrega, gdje je onda moguća i smrt oboljelih. Susanne Glasmacher iz Instituta za zarazne bolesti Robert Koch izvještava kako se njezinom institutu u normalnim okolnostima godišnje javlja oko tisuću slučajeva infekcije EHEC bakterijom, a u samo šezdeset slučajeva dolazi do komplikacija. U ovom valu zaraze je pak već zabilježeno, osim smrtnih slučajeva, i 138 slučajeva teških komplikacija.

Samo oboljenje nije nepoznato: izaziva ga bakterija koja se nalazi u probavnom sustavu mnogih domaćih životinja, ali je opasna za čovjeka. U ljudski organizam može doći kroz meso ili mlijeko, ali i preko gnojiva koje se koristi u uzgoju povrća i voća. Ona može imati mnoge varijacije, ali liječnici još uvijek istražuju po čemu se ova, koja je očito vrloopasna, razlikuje od "obične" EHEC.

Ono što se u organizmu zaraženom ovom verzijom EHEC-a događa je sljedeće: njezini toksini ubijaju krvne čestice koje pak začepljuju kapilare, osobito one u bubrezima, stvarajući tako trajna oštećenja. Problem jest i da se ne može liječiti uobičajenim sredstvom protiv bakterija, antibioticima. Doktorica Glasmacher to ovako objašnjava: "Kada se ova bakterija uništava antibiotikom, to onda dodatno oslobađa toksine pa se tako još pogoršavaju stanje i simptomi. To je kontraproduktivno i zato antibiotici nisu opcija kod infekcija EHEC-bakterijom."

Liječnicima tako ostaje još samo da pokušaju obuzdati simptome bolesti - infuzijom, u težim slučajeva je potrebno pacijenta priključiti i na takozvani "umjetni bubreg" kako bi se njegovim organima olakšao rad. No ono što je osobito zabrinjavajuće jest što se još ne zna kako se ova zaraza širi. Profesor Ulrich Fölsch, glavni tajnik njemačke Udruge internista, kaže: "Sve dok ne znamo uzrok, ne možemo govoriti o mogućem propustu u sustavu nadzora nad namirnicama. Sve što pretpostavljamo su samo nagađanja. Tako i nagađamo da je povrće uzrok širenja bolesti jer je pogođeno više žena nego muškaraca, a žene se u pravilu i više bave povrćem nego muškarci. Sve su to samo nagađanja. Prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka je manje važan, tako da pretpostavljamo da su u pitanju neke nečiste namirnice koje uzrokuju ove slučajeve."

Ali obzirom na sve okolnosti i osobito na sjeveru Njemačke, gdje je zabilježena većina slučajeva oboljenja, liječnici mogu samo ponoviti svoje stare savjete: dobro prati ruke prije jela, dobro prati sve namirnice i dobro prokuhati sve sastojke. Jer deset minuta temperature od preko 70 stupnjeva će preživjeti još jedva koja bakterija.

Autori: D. Heckmann, F. Schmidt (aš)

Odg. ur.: D. Dragojević