"Greenpeace" i "Foodwatch" traže cistu hranu
20. siječnja 2004Oglas
Sve je pocelo 1996. u Sjedinjenim Americkim Državama. Uzgojem genetski manipulirane soje zapocelo je sasvim drugo doba industrijske poljoprivrede. Prijenosom odredenih gena soja je postala otporna na štetocine; tako se štedi na zaštitnim sredstvima kao što su pesticidi i herbicidi. Za americke farmere bio je to razlog da se ukljuce u posao s genetski promijenjenom sojom. Ali, ono što se velica kao cudotvorno sredstvo industrije, prema mišljenju organizacija za zaštitu potoršaca, razvija se monstrume. Upravo uz "Zeleni tjedan", veliku berlinsku izložbu poljoprivrednih proizvoda i hrane, Greenpeace i Foodwaatch glasno su progovorili štiteci potrošace.
Do travnja i u Njemackoj moraju svi proizvodaci hrane oznaciti svoje proizvode, ako se u njima nalaze genetski manipulirani sastojci. Do sada su njemacki potrošaci prilicno skepticni prema genetskoj tehnologiji u svojim tanjurima i prehrambena je industrija na to reagirala. Tako se u meduvremenu više od 400 trgovackih poduzeca i proizvodaca hrane u Njemackoj odlucilo distribuirati proizvode bez genetski manipuliranih organizama, a Greenpeace je, kako istice Corinna Hölzel, izdao prirucnik sa savjetima za potrošace...
"Potrošaci od sada imaju mogucnost prepoznati proizvode na tržištu. Želim li kupiti proizvode u kojima je primjenjena genetska tehnologija ili ne. Potrošac ne samo da ima informaciju, nego može i izvršiti pritisak time što ce reci da se ubuduce odrice genetski modificirane hrane."
Zagovornici genetski manipulirane hrane, prvenstveno poljoprivedni koncerni poput Bayera, Monsanta i Syngente, ukazuju na to da do sada kod uzgoja i konzumiranja genetski promijenjenih biljaka nije bilo nikakvih ozbiljnih nezgoda. No organizacijama poput Greenpeacea to nije dovoljno. One stalno naglašavaju kako kratkorocni komercijalni interesi ne smiju biti iznad temeljitih znanstvenih istraživanja. Corinna Hölzel smatra da se savezna vlada pokorila interesima industrije:
"Cinjenica je da vlada ocito nije spremna potrošace, ekološku i konvencionalnu poljoprivredu zaštititi od genetske tehnologije. Ali, ako se iz toga izvodi zakljucak da genetska tehnologija ulazi u regale supermarketa, onda je racun napravljen bez potrošaca, a istovremeno je i pogrešan."
Od travnja se i u Njemackoj mora oznaciti genetski manipulirana hrana, ali u Zakonu se uvijek nalazi pokoja rupa. U Njemackoj se svake godine goveda, svinje i perad hrani milijunima tona genetski izmijenjene soje. Greenpeace ovdje pokrece novu inicijativu, kojom bi se trebalo postici da potrošaci ubuduce budu bolje obaviješteni o tome što se koristi za hranidbu životinja. O tome strucnjak za stocnu hranu, Christoph Then kaže:
"Europa iz godine u godinu uvozi 36 milijuna soje - polovica potjece s podrucja gdje se uzgaja genetski manipulirana soja - dakle s tih polja dolazi 17 milijuna tona, a 80 posto tog uvoza odlazi u stocnu hranu. Prehrambena industrija u Europi - ne samo u Njemackoj - ne primjenjuje genetsku tehnologiju. Ali u industriji stocne hrane nalazi se taj genetski izmijenjeni usjev."
Najnoviji slucajevi BSE-a pokazali su kako potrošaci pri kupovini govedeg mesa nisu sigurni, iako bi žig prehrambene industrije "Q&S" u Njemackoj trebao garantirati kvalitetu i sigurnost. Inicijativa "Foodwach" kritiziraju tu oznaku kvalitete, naglašava glasnogovornik te organizacije Matthias Wolfschmidt:
"Kod oznake Q & S rijec je o necemu uzornome što prehrambena industrija i trgovina imaju za ponuditi nama potrošacima, uz obecanje za kvalitetu i sigurnost u punoj mjeri. Ali naše su analize pokazale da reklamnaobecanja s tom oznakom nisu ispunjena. I to iz sljedecih razloga: taj takozvani sigurnosni sustav odnosi se na dokumentaciju i slijed kojim je prošla hrana, a sustav se nalazi u izgradnji i još uvijek nije besprijekoran."
Do travnja i u Njemackoj moraju svi proizvodaci hrane oznaciti svoje proizvode, ako se u njima nalaze genetski manipulirani sastojci. Do sada su njemacki potrošaci prilicno skepticni prema genetskoj tehnologiji u svojim tanjurima i prehrambena je industrija na to reagirala. Tako se u meduvremenu više od 400 trgovackih poduzeca i proizvodaca hrane u Njemackoj odlucilo distribuirati proizvode bez genetski manipuliranih organizama, a Greenpeace je, kako istice Corinna Hölzel, izdao prirucnik sa savjetima za potrošace...
"Potrošaci od sada imaju mogucnost prepoznati proizvode na tržištu. Želim li kupiti proizvode u kojima je primjenjena genetska tehnologija ili ne. Potrošac ne samo da ima informaciju, nego može i izvršiti pritisak time što ce reci da se ubuduce odrice genetski modificirane hrane."
Zagovornici genetski manipulirane hrane, prvenstveno poljoprivedni koncerni poput Bayera, Monsanta i Syngente, ukazuju na to da do sada kod uzgoja i konzumiranja genetski promijenjenih biljaka nije bilo nikakvih ozbiljnih nezgoda. No organizacijama poput Greenpeacea to nije dovoljno. One stalno naglašavaju kako kratkorocni komercijalni interesi ne smiju biti iznad temeljitih znanstvenih istraživanja. Corinna Hölzel smatra da se savezna vlada pokorila interesima industrije:
"Cinjenica je da vlada ocito nije spremna potrošace, ekološku i konvencionalnu poljoprivredu zaštititi od genetske tehnologije. Ali, ako se iz toga izvodi zakljucak da genetska tehnologija ulazi u regale supermarketa, onda je racun napravljen bez potrošaca, a istovremeno je i pogrešan."
Od travnja se i u Njemackoj mora oznaciti genetski manipulirana hrana, ali u Zakonu se uvijek nalazi pokoja rupa. U Njemackoj se svake godine goveda, svinje i perad hrani milijunima tona genetski izmijenjene soje. Greenpeace ovdje pokrece novu inicijativu, kojom bi se trebalo postici da potrošaci ubuduce budu bolje obaviješteni o tome što se koristi za hranidbu životinja. O tome strucnjak za stocnu hranu, Christoph Then kaže:
"Europa iz godine u godinu uvozi 36 milijuna soje - polovica potjece s podrucja gdje se uzgaja genetski manipulirana soja - dakle s tih polja dolazi 17 milijuna tona, a 80 posto tog uvoza odlazi u stocnu hranu. Prehrambena industrija u Europi - ne samo u Njemackoj - ne primjenjuje genetsku tehnologiju. Ali u industriji stocne hrane nalazi se taj genetski izmijenjeni usjev."
Najnoviji slucajevi BSE-a pokazali su kako potrošaci pri kupovini govedeg mesa nisu sigurni, iako bi žig prehrambene industrije "Q&S" u Njemackoj trebao garantirati kvalitetu i sigurnost. Inicijativa "Foodwach" kritiziraju tu oznaku kvalitete, naglašava glasnogovornik te organizacije Matthias Wolfschmidt:
"Kod oznake Q & S rijec je o necemu uzornome što prehrambena industrija i trgovina imaju za ponuditi nama potrošacima, uz obecanje za kvalitetu i sigurnost u punoj mjeri. Ali naše su analize pokazale da reklamnaobecanja s tom oznakom nisu ispunjena. I to iz sljedecih razloga: taj takozvani sigurnosni sustav odnosi se na dokumentaciju i slijed kojim je prošla hrana, a sustav se nalazi u izgradnji i još uvijek nije besprijekoran."
Oglas