1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Grass dobitnik Andersenove nagrade

Središnja proslava 200. obljetnice rođenja Hansa Christiana Andersena održana je na piščev rođendan 2. travnja u Kopenhagenu

default

Snježna kraljica, Carevo novo ruho, Palčica, Ružno pače, Mala sirena, Kraljevna na zrnu graška – ima li ikoga među vama tko nije čitao neku od ovih bajki, odavno već uvrštenih u najljepše na svijetu. Autor im je, zna se, Hans Christian Andersen, no – bajke nisu sve što je Andersen pisao – iza njega su ostali romani, drame i putopisi. Ova je godina prilika da publika ponovno otkrije tog nepoznatog Hansa Christiana Andersena, jer upravo sada bilježimo 200. obljetnicu njegova rođenja. Središnja je proslava održana u subotu, točno na dan njegova rođenja u Danskoj, na kopenhagenskom nacionalnom stadionu Parken, a pojavile su se velike zvijezde poput Rogera Moorea, Tine Turner i Harry Belafonte. U godini jubileja Andersenovu su nagradu dobili američki znanstvenik Harold Bloom, ruski pedagog Sergej Semjonov, filmska kompanija Afilm te njemački književnik Günther Grass.

Günther Grass, njemački dobitnik Nobelove nagrade za književnost, izradio je prije četiri godine litografiju za Andesenovu „Kraljevnu na zrnu graška“, koja je naišla na tako dobre kritike da je ove godine dobio narudžbu za još deset litografija. Grass objašnjava svoju oduševljenost Andersenovim djelima:

„Zamislite tu umjetnost. Uzmite dvije bajke: „Carevo novo ruho“ i „Kraljevna na zrnu graška“. To su vrlo kratke bajke, ni dvije i pol natipkane stranice, no one su poznate isto kao i „Kralj Lear“ i „Hamlet“, po njima su napravljeni čitavi kazališni komadi. Treba znati na tako malom prostoru stvoriti likove koji su poznati u cijelome svijetu.“

Grass u svojim litografijama ništa ne uljepšava, on tumači i uvijek iznova upućuje na autobiografske detalje u Andersenovim djelima. Među bajkama koje je Grass obradio nalaze se i one manje poznate, poput „Sjene“, što je istovremeno i naslov čitave litografije. Njemački nobelovac objašnjava:

„Izabrao sam to zato što pokazuje i drugu Andersenovu stranu, onu demonsku, okrutnu. To se većinom potiskuje u uobičajenim ilustracijama ili se čak iz njih izbacuje.“

Grass i u svojim djelima pokazuje sklonost bajkama, pa tako i u njegovom romanu „Limeni bubanj“ odlomak „Vjera, nada, ljubav“ uvijek iznova započinje riječima „bio jednom jedan glazbenik“, „bio jednom jedan prodavač igračaka“. Zbog tako mnogo podudarnosti kod ta dva umjetnika nije čudo da se Grass odlučio za ilustraciju Andersenovih djela. I njihove biografije pokazuju određene sličnosti, kaže Grass:

„Taj život između dvije stolice, koji te, hvala Bogu, ne ostavlja na miru, ta sklonost lutanju, pa i putovanjima, koja još uvijek planiram, a koja je kod Andersena bila vrlo izražena. To su zajedničke crte. To i gledanje na stvari prije nego što se prenesu na papir – to nam je zajedničko.“

Grass bi Andersena vrlo rado upoznao i onda mu dao jedan savjet. Jer, u jednoj stvari, naglašava Grass, njih se dvojca krajnje razlikuju:

„On je imao poteškoća sa ženama. To je kod mene drugačije, ja imam djecu i žene oko sebe. Kada bih sreo Andersena pokušao bih ga izlječiti od straha od žena.“